Objavljeno 26. studenog, 2014.
Uz pametnu politiku za dvije godine bili bismo najbrže rastuća zemlja u Europi, kaže Jurčić
Vezani članci
OD PRIŽELJKIVANOG OPTIMIZMA I BOLJE ZEMLJE OVE GODINE NIŠTA
Hrvatska je daleko od toga da proglasi bankrot, rekao nam je poznati ekonomist Ljubo Jurčić, ističući da smo u tom smislu objektivno u dobroj situaciji, a samo subjektivno u lošoj, jer imamo Vladu koja ne zna upravljati.
- Posljednje tri godine Hrvatska ne troši više nego što proizvede, tako da već imamo stabilan vanjski dug koji ne raste. No, to nije rezultat ekonomske politike, nego posljedica toga što građani imaju manji dohodak i manje troše, pa se manje i uvozi. A izvoz se drži, tako da smo tu stabilni. Naš javni dug je manji od prosjeka Europe, koji je oko 85 posto. A možemo još napraviti financijsko restrukturiranje unutar javnih financija i smanjiti deficit na izdrživu razinu, a da ne smanjimo državnu potrošnju. Na stepenici smo koja je 15% niža nego 2008., ali je na toj razini zasad stabilna, preko leđa građana, koji manje rade, a manje su i plaće. Pitanje je tek hoćemo li pasti stepenicu niže ili napraviti politiku da se vratimo na stepenicu gore - kaže Jurčić.
Pojašnjava da bi se, kada bismo došli do granice bankrota, prepolovile plaće državnoj upravi, pale mirovine, a povećala bi se nezaposlenost i otpuštanje iz javnog sektora. To bi, kaže, bilo još oko 60 tisuća ljudi trajno nezaposlenih.
- Ti ljudi bi teško ikada više našli posao, a proizvođači ne bi mogli prodati svoje proizvode - ni meso, ni pšenicu, kolači bi se manje jeli, a sokovi manje pili. I te bi industrije trpjele, što bi stvorilo nove trajno nezaposlene. I to bi bila duboka bijeda. Ali to se neće dogoditi u Hrvatskoj. Bankrota neće biti, no ova situacija nam se nije smjela dogoditi - kaže Jurčić, dodajući da smo još prije godinu dana trebali na izbore jer kada politika dvije godine ne daje rezultate, razvijene, zrele zemlje idu na izbore, primjerice Japan.
- S jedne strane idemo premo anarhiji, gdje pojedinci i pojedine grupe žele preživjeti i počinju tumačiti zakone na svoj način, a s druge prema represiji, gdje država želi nešto dovesti u red. Prešli smo iz financijsko-ekonomske u duboku društvenu krizu. Problem je što to politika ne prepoznaje nego ustraje na proizvodnji društvene krize, svjesno ili nesvjesno. I to je najveći hrvatski politički problem. Gledano ekonomski, naši su uvjeti super, s obzirom na neiskorištene kapacitete, neizoranu zemlju itd. Da to promijenimo, uz pametnu politiku, za dvije biamo godine mogli postati najbrže rastuća zemlja u Europi - zaključuje Jurčić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da nažalost u Hrvatskoj ne postoji politička volja i nijedna politička opcija nije spremna sama provoditi ozbiljnije reforme. No, pod pritiskom Europske komisije, kaže, one će se provesti.
- Sukladno tome, ne biamo išli prema bankrotu, nego bi se javni dug zaustavio negdje na 80 posto BDP-a i relativno brzo bi se mogao smanjiti na 60 posto, kroz reforme u zdravstvenom i mirovinskom sektoru, te privatizaciju. Ako bi Vlada prodala Inu nekom američkom investitoru, o čemu se špekulira, javni dug bi pao za 20-ak milijardi kuna. Isto tako, ako bi dali u koncesiju autoceste. To je, dakle, moguće relativno jednostavno svesti u normalu pod pretpostavkom da se ne stvaraju novi manjkovi. Jedan dio javnosti vrši pritisak kako je to naše, da to ne damo, na mala se vrata pokušava uvesti neki socijalizam. No, to nije naše, dionice u Ini koje drži RH na neki su način kolateral za dugove koje Hrvatska ima - ističe Novotny.
Igor BOŠNJAK
MI SMO U “KLIZEĆEM BANKROTU”
- Država ne može bankrotirati kao poduzeće, da ide prema likvidaciji, ne isplaćuje plaće, doprinose i mirovine. Država je u bankrotu kada počne smanjivati javne usluge - zdravstvo, školstvo, izgradnju infrastrukture. Smanjuju se plaće državnim službenicima, smanjuju se dodaci za zdravstvo, školstvo i slično. Tako da smo mi sada u nekoj vrsti 'klizećeg bankrota'. Što se odražava na to da ljudi imaju manje plaće, više ljudi ostaje bez posla i, što je dugoročno najlošije, slabe javne usluge poput zdravstva ili školstva, slabije se održava fizička infrastruktura, zatvara se institucionalna infrastruktura, znači institut za brodogradnju, za tekstil, za poljoprivredu, za ekonomiju, svi imaju manje novca i ne pripremaju državu da se razvija. De facto nestaju suvremene funkcije države, koje osiguravaju građanima zdraviji život, obrazuju ih i koje stvaraju uvjete za ugodniji život, kaže Ljubo Jurčić.
Ljubo Jurčić
ekonomist
Kada bismo stvarno došli do granice bankrota, prepolovile bi se plaće državnoj upravi, pale bi mirovine, a povećala bi se nezaposlenost
Slovenija se izvukla
- Javni dug Hrvatske sada je dosegnuo nekih 80 posto domaćeg BDP-a. Na razini središnje države kreira se 5 do 6 posto deficita godišnje. Naravno, ako bi se tom dinamikom nastavilo zaduživanje središnje države i sljedećih godina, tada bi se javni dug mogao povećati i iznad 100 posto BDP-a i Hrvatska bi bila jedna od rijetkih zemalja EU s tako visokim javnim dugom, gotovo jedina osim Grčke. To bi izazvalo i rast vanjskog duga i tada bi došao u obzir onaj scenariji koji smo vidjeli u Grčkoj, intervencija europske trojke i MMF-a zajedno. U tom bismo slučaju mogli govoriti o nekoj vrsti ozbiljne financijske krize i njezinih posljedica. No, Europska komisija nas je prisilila na proceduru prekomjernog proračunskog manjka i Vlada je izradila trogodišnji prijedlog koji je podnijela EK-u, kako smanjiti taj deficit. To je Slovenija napravila i relativno se brzo izvukla iz problema strukturnim mjerama koje je provela vlada Alenke Bratušek - kaže Damir Novotny.
PRITISAK
EUROPSKE KOMISIJE SPASIT ĆE HRVATSKU OD DALJNJEG POTONUĆA, SMATRAJU STRUČNJACI
DAMIR NOVOTNY
ekonomski analitičar
U Hrvatskoj ne postoji politička volja i nijedna politička opcija nije spremna sama provoditi ozbiljnije reforme
Država je u bankrotu kada počne smanjivati javne usluge - zdravstvo, školstvo, izgradnju infrastrukture