Objavljeno 26. studenog, 2014.
Bubamare s istaknutim slovom M na prsištu obvezno usisati
Uvriježeno praznovjerje kako bubamara donosi sreću potpuno je suprotno stvarnoj činjenici da je azijska bubamara koja u posljednje vrijeme ulazi i u osječke domove zapravo vrlo opasan kukac koji može izazvati neugodne alergijske reakcije!
- Valja upozoriti da mogu izazvati alergiju, i to s pomoću hemolimfe koju ispušta kad je ugrožena. Posebno su ugroženi astmatičari, a može izazvati i neugodan konjunktivitis. Suprotno mišljenjima da te bubamare ne treba dirati, zapravo treba upozoriti da ih, kad je god to moguće, usisavamo i na taj način uništimo. Inače, azijske bubamare hrane se lisnim ušima, a kada njih nema, tada se hrane našim domaćim bubamarama - upozorila je Marija Ivezić, umirovljena profesorica s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku koja godinama istražuje upravo bubamare te joj je dobro poznata razlika između azijskih koje izazivaju alergiju i ostalih bubamara kojih ukupno ima oko 1280 morfoloških vrsta, s različitim morfološkim oblicima.
- Azijska bubamara, pojašnjava nadalje, može imati osnovnu narančastu, crvenu ili crnu podlogu, a može biti bez ijedne točkice, odnosno imati ih do 22. Teško ih je prepoznati, točnije moguće ih je odrediti prema malom slovu M, koje ta vrsta bubamare krije na svome prsištu. Prof. Ivezić naglašava da je uz izazivanje alergijske reakcije azijska bubamara i svojom prehranom domaćim bubamarama zapravo prijetnja koje se treba riješiti.
- Ne treba ih puštati van, već kad ih uočimo, i to najčešće u skupinama, treba ih usisati - poručuje prof. Ivezić, napominjući da u listopadu i studenome azijske bubamare traže sklonište u objektima, a moguće ih je pronaći i u rano proljeće kada se bude.
Marija MIHELIĆ
Opasne čak i kad uginu
Osim usisavanjem, na azijske bubamare moguće je djelovati i preventivno, i to sprječavanjem ulaska u objekte. Vanjska površina objekta može se tretirati repelentom, a u slučaju da uđu u objekt, valja voditi računa da ih ne zgnječimo dok ih uklanjamo jer tada ispuštaju hemolimfu. No valja upozoriti da nakon masovnih prezimljavanja u objektima velik broj ugine, no čak i uginule su prijetnja jer mogu biti izvor alergijske reakcije.
Migracija azijskih bubamara
Azijske bubamare Amerika je “uvezla” iz istočne Azije, a u Francusku su, pojašnjava prof. Ivezić, došle 1985. godine te se poslije proširile Europom. Prema pisanju medija, trenutno su preplavile Srbiju, a ondje su u većem broju zamijećene još 2008. godine. I u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine zabilježen je veći broj tih kukaca koji ulaze u kuće te se uvlače u namještaj, odjeću, posteljinu, pukotine...