Vezani članci
VIJEĆE UN-A ZA LJUDSKA PRAVA
U Ulici Hrvatske Republike 19/I u Osijeku danas (26. studenoga) će biti otvoren Ured pučke pravobraniteljice, opunomoćenice Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Tim povodom razgovarali smo s Lorom Vidović, pučkom pravobraniteljicom.
Koja je vaša glavna djelatnost te koji je razlog radi čega je važno da je Ured smješten u Osijeku?
- Moja osnovna uloga jest zaprimanje pritužbi građana kada smatraju da su im tijela javne vlasti povrijedila njihova ustavna ili zakonska prava, ili kada se osjećaju diskriminiranima, neovisno o tome diskriminira li ih pravna ili fizička osoba. Po zaprimljenoj pritužbi, provodi se ispitni postupak, odnosno traže se očitovanja nadležnih tijela, analizira se aktualno zakonodavstvo, prikupljaju druga relevantna očitovanja i informacije. Po analizi svih prikupljenih materijala, poduzimamo radnje, odnosno dajemo preporuke ili upozorenja kako bi se uočene nepravilnosti ili nezakoniti rad ispravio, odnosno učinilo ono što je potrebno za otklanjanje nepravilnosti.
Znači li to da ćete pružati besplatnu pravnu pomoć?
- Valja istaknuti da građani katkada ne trebaju zaštitu ljudskih prava pred javnopravnim tijelima, nego jednostavno pravnu pomoć - pri pravnom orijentiranju, sastavljanju pismena pred tijelima, usluge odvjetnika, no besplatnu pravnu pomoć naš ured nije ovlašten davati, niti pomagati građanima kada je u tijeku sudski postupak za pitanje po kojem mu se pritužuju. Upravo radi toga što građani, ali često ni stručnjaci koji propise primjenjuju, nemaju dovoljno znanja o ljudskim pravima i diskriminaciji, važno je javno govoriti u aktualnim temama, ali i uspostavljati suradnju s najširim krugom dionika – nevladinim udrugama, akademskom zajednicom, stručnjacima, medijima, predstavnicima gradova, općina i županija; kako bi, s jedne strane, zajedno radili na boljoj zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije na svim razinama, ali i kako bismo učinkovitije mogli pratiti trenutačno stanje na ovom području u pojedinim segmentima i predlagati mjere za buduća poboljšanja. Približavanje institucije pučkog pravobranitelja građanima jedan je od mojih osnovnih ciljeva u radu.
Pritužbe građana izvor su saznanja
Građani su često u nedoumici komu se obratiti.
- Nažalost, mnogi naši sugrađani ne znaju komu se mogu obratiti i kako mogu zaštititi svoja prava. Upravo zato, otvaranje područnih ureda u Osijeku, Rijeci i nadam se sljedeće godine u Splitu, jedan je od mojih prioriteta, kako bismo građanima koji žive u Hrvatskoj mogli biti dostupniji nego što smo sada kada je Ured samo u Zagrebu.
Na što ćete u vašem radu staviti naglasak?
- U okviru svojih ovlasti, rad u povodu pritužbi građana svakako je osnovni prioritet. Zato koristim i ovu priliku pozvati građane da nam se obrate, ako smatraju da su tijela javne vlasti povrijedila njihova prava, ili ako smatraju da su diskriminirani. Upravo pritužbe građana nama su najvažniji izvor saznanja o stupnju poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj, kojeg onda upotpunjujemo i drugim izvorima, kao što su podaci objavljeni u medijima ili izvješća i očitovanja nadležnih tijela. Osim toga, kroz djelovanje Područnog ureda želimo ostvariti suradnju sa svim zainteresiranim dionicima u lokalnoj zajednici – županijama, gradovima, ustanovama i institucijama, nevladinim udrugama, akademskom zajednicom i drugima kako bismo kroz to pridonijeli osvješćivanju javnosti o temama iz područja ljudskih prava i tako dodatno pridonijeli njihovoj zaštiti.
Zakoni dobri, ali provedba zaostaje
Kako procjenjujete razinu poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj?
- Primjećujem napredak na određenim područjima, no za zadovoljavajuću razinu poštivanja ljudskih prava treba uložiti dodatne napore. Nadležne institucije moraju uložiti dodatne ljudske i financijske resurse, ali i kampanje za podizanje svijesti o važnosti poštivanja ljudskih prava. Naime, iako je u Hrvatskoj uspostavljen relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir na području ljudskih prava, provedbe propisa i javnih politika i dalje uvelike zaostaju. Najznačajniji pomaci na području zaštite ljudskih prava učinjeni su u vrijeme pristupanja EU, a sad je na nama da ih očuvamo i dalje razvijamo.
Hoće li u vašem radu biti obuhvaćene manjine, antidiskriminacija, zaštita prava svih ugroženih, osoba s invaliditetom, žena, djece, starijih, odnosno, koje su kategorije obuhvaćene vašim radom?
- Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuje diskriminaciju na temelju 17 osnova, među kojima moj ured postupa u slučajevima diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog stanja i genetskog nasljeđa.
Najčešća diskriminacija - etnička
Ako govorimo o diskriminaciji, gdje je ona najraširenija i koji su razlozi što je ljudi više ne prijavljuju?
- Sudeći prema pritužbama koje mi zaprimamo, diskriminacija je najčešća s osnove etničkog, odnosno nacionalnog podrijetla, no mnogo je pritužbi gdje ljudi iz nedovoljnog znanja ne ističu osnovu pa nam je teško ponekad procijeniti o čemu je riječ. Nakon toga, prednjače one na osnovu dobi, zdravstvenog stanja, obrazovanja, članstva u sindikatu i druge. Kod područja diskriminacija najveći broj pritužbi vezan je uz rad, upravu, zapošljavanje, pravosuđe, javno informiranje, medije, obrazovanje, pristup dobrima i uslugama. Što se tiče neprijavljivanja diskriminacije, to je problem u cijeloj Europi, a ne samo u Hrvatskoj. Posve je jasno da građani nemaju dovoljno informacija i znanja o tome što diskriminacija jest, kako se sve od nje mogu zaštititi i kome se mogu obratiti. Osim toga, znamo i da se mnogi boje ponovne viktimizacije pa i zbog toga odlučuju ne tražiti zaštitu.
Marija MIHELIĆ
KAKO SE OBRATITI ZA POMOĆ?
- Građani mogu doći osobno na adresu Hrvatske Republike 19, na prvi kat, javiti se na broj telefona 031/628-050 i 031/628-051, ili nam se obratiti putem elektroničke pošte na adresu info@ombudsman.hr. Mnoštvo informacija nalazi se i na web stranicama Ureda, www.ombudsman.hr putem koje se građani mogu detaljnije informirati o našem radu, a dostupni smo i putem Twitter profila @Ombudsman.HR
I preventivno djelovanje
Što je Nacionalni preventivni mehanizam (NPM)?
Uspostavom NPM-a 2011. godine, Hrvatska je ispunila međunarodnu obvezu koju je preuzela pristupanjem Fakultativnom protokolu uz UN-ovu Konvenciju protiv mučenja. Osnovna zadaća NPM-a jest sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih, ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja osoba lišenih slobode, odnosno osoba kojima je određeno bilo kakvo zadržavanje, zatvaranje ili smještaj u mjesto pod javnim nadzorom i koje to mjesto ne smiju napustiti po svojoj volji. Takvih je mjesta u Republici Hrvatskoj oko 900, a obuhvaćaju zatvorski sustav, mjesta u nadležnosti MUP-a, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva obrane. Dakle, cilj nam je kroz proaktivni pristup poboljšati postupanje prema osobama lišenim slobode, poboljšati uvjete u kojima se one nalaze te otkloniti one čimbenike koji mogu izazvati povredu njihovih prava. U okviru obavljanja poslova NPM-a, ne postupamo prema pritužbama, nego djelujemo preventivno kako do kršenja prava ne bi došlo. U obavljanju poslova NPM-a, uz djelatnike Ureda pučke pravobraniteljice, uključeni su predstavnici akademske zajednice i udruga te drugi neovisni stručnjaci.
Nakon etničkog, prednjače diskriminacije na osnovu dobi, zdravstvenog stanja, obrazovanja i članstva u sindikatu