Novosti
VISOKO OBRAZOVANJE

Bolonjski proces ne treba
ukinuti, treba ga revidirati
Objavljeno 24. studenog, 2014.
Guberac: Tržište rada sveučilišne prvostupnike tretira kao da imaju višu stručnu spremu

U desetoj godini provedbe Bolonjskog procesa u Hrvatskoj, pa tako i na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ponovno se aktualizirala rasprava o tome koliko je Bolonjski proces kao sustav uspješan.

Novi val prijepora oko ovog krucijalnog pitanja u javnosti je krajem rujna pokrenuo predsjednik RH Ivo Josipović, i sam sveučilišni profesor, koji je tada otvoreno zaključio kako je Bolonjska reforma – promašaj. “Nije to samo neuspjeh sveučilišta, nego i obrazovne politike i samog gospodarstva. Bar jednak doprinos neuspjehu Bolonje dali su i gospodarstvo i javni sektor koji nisu podržali bolonjski koncept obrazovanja odgovarajućim radnim mjestima. Gotovo da nema natječaja za sveučilišne prvostupnike”, tvrdi Josipović, koji je upozorio kako ovaj sustav, između ostaloga, ne može ostvariti očekivanje i jer je potfinanciran, a nema pokazatelja da će se dogoditi suprotno. Dapače, naglasio je, ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar javno je iznio kako nema novca za razvoj znanosti.

Ima i pozitivnih strana

“Treba revidirati naše studije tako da prvi stupanj studija ili prvostupništvo ima jasnu završnost i sposobnost obavljanja konkretnih poslova. Ali, treba revidirati i odnos tržišta rada, prije svega gospodarstva prema prvostupnicima. Slični problemi postoje i kod veleučilišta i visokih škola. Uz načelan problem jesmo li našli pravi kriterij podjele visokih učilišta u okviru binarnog sustava, i kod sveučilišta i kod veleučilišta i visokih škota, uz probleme kvalitete, postoji problem veze studija i tržišta rada”, dodaje predsjednik RH. Koliko je Bolonja osjetljiva tema dokazuje činjenica da niz osječkih sveučilišnih dužnosnika i nastavnika nije željelo javno komentirati Josipovićeve navode i druge kritike. Rektor Željko Turkalj protekloga tjedna bio je i odsutan, na službenom putu, pa smo od uprave Sveučilišta dobili samo okviran pisani komentar. “Slažemo se da utvrđivanje učinaka Bolonjskog procesa zahtijeva sveobuhvatnu analizu primjene u RH, s posebnim naglaskom na uočene manjkavosti. Ipak, ne treba zanemariti istodobno i prednosti procesa u dostupnosti visokog obrazovanja, prepoznatljivosti i usporedivosti akademskih i stručnih stupnjeva, poticanju cjeloživotnog obrazovanja i posebice mobilnosti studenata, nastavnika i administrativnog osoblja te jačanju europske suradnje u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja", stoji u odgovoru. Puno izravniji i konkretniji je Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta, jednog od najvećih u Osijeku.

Vrijeme za reviziju

“Kao što mu sam naziv kaže, Bolonjski proces je proces, i kao takav je podložan reviziji, koju svakako treba provesti na nekoliko razina. U prvom redu, slažem se s ocjenom da tržište rada nije prepoznalo sveučilišne prvostupnike, nego ih nadležne ustanove i poslodavci tretiraju kao da imaju višu stručnu spremu. Zbog toga mnogi studenti nakon trogodišnjeg preddiplomskog idu automatski i na još dvogodišnji diplomski studij, što znači da se vrijeme studiranja praktički produžilo s nekadašnje četiri na pet godina, umjesto da se smanji na tri. Zbog toga se mi, zajedno s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, zauzimamo za promjenu sustava “3+2” u “4+1”. Također, na većini fakulteta, zbog velikog omjera broja studenata u odnosu na broj nastavnika, nije ni približno zaživio mentorski sustav rada, a to je teško izmijeniti dok je na snazi ograničenje zapošljavanja. Dakle, Bolonju svakako treba revidirati, ali ne i ukinuti”, izjavio je Guberac. Svoje zanimljivo viđenje ponudio nam je i Dino Bičvić, predsjednik Studentskog zbora u Osijeku. “Slažem se s iznesenim zaključcima o manjkavostima Bolonje. Meni je teško kao 'bolonjcu’ uspoređivati je li bio bolji prijašnji sustav od sadašnjeg. Mislim da je ipak Bolonja donijela niz korisnih stvari, poput mogućnosti polaganja preteških ispita putem nekoliko kolokvija, bolje prolaznosti i većeg postotka završavanja studija, te nove različite studijske programe. Sve to treba zadržati, ali s izmjenama koje će jamčiti njezin napredak. Naime, mislim da bi nakon desetljeća primjene Bolonje veća šteta bilo je ukinuti i uvesti neku novu reformu visokog školstva, na koju bi se studenti opet morali navikavati godinama. No, da je sazrelo vrijeme za analizu i reviziju, jest”, zaključuje Bičvić.

Tomislav LEVAK
ZABORAVILI NA HRVATSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje poručili su nam kako je pitanje Bolonjskog procesa kompleksno i kako je na njega nemoguće odgovoriti bez detaljnije analize. Što se tiče Ministarstva znanosti i obrazovanja, bivši ministar Željko Jovanović još je prošle godine naglašavao “kako je Bolonja uvela kaos u sustav i kako će Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) to ispraviti”. Tada je upozoravano na niz manjkavosti Bolonje: takav je način studiranja doveo u situaciju da se ponovno traži faktografsko znanje, memoriranje, popisivanje studenata, brdo administracije za profesore, a sve je u konačnici dovelo do smanjenja kvalitete studiranja. Također, rečeno je kako su mnogi predmeti rascjepkani, osobito u društveno-humanističkim znanostima, više je obveznih nego izbornih predmeta, a trebalo bi biti obrnuto, nema mobilnosti, a ne postoje ni kriteriji izvrsnosti. No, nakon Jovanovićeve smjene, HKO se više nije spominjao jer su drugi problemi visokog obrazovanja, poput manjka novca, iskočili u prvi plan.

Glavna kritika na račun Bolonje je smanjenje kvalitete studiranja

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

USPJEŠNO NASTAVLJEN IZBORNI PROCES

HDZ izabrao lokalne čelnike

2

120 NOVOOBOLJELIH U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Preminulo osam osoba, na respiratoru 32 pacijenta

3

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Novooboljelih 168, pet je osoba preminulo