Uoči obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa, Hrvatski savez dijabetičkih udruga prvi je put okupio predstavnike pacijenata i struke kako bi se definirali protokoli i odgovornosti za poboljšanje skrbi bolesnika sa šećernom bolesti. Odluka o osnivanju radne skupine, koju je podržalo i Ministarstvo zdravstva, potaknuta je nedavno objavljenim podacima Euro Indeksa o dijabetesu, prema kojem je Hrvatska na neočekivanom 22. mjestu po uspješnosti liječenja šećerne bolesti.

“Zajedničkim radom i sugestijama svih uključenih želimo unaprijediti skrb oboljelih od šećerne bolesti te potom implementirati protokole u zdravstveni sustav. Kao jedna od pet država u Europi koje sustavno vode nacionalni registar oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatska je vrlo uspješna u ranom otkrivanju novih slučajeva bolesti, no potrebno je poraditi na pojačanju programa prevencije, dostupnosti lijekova i pomagala te kvalitetnijoj edukaciji. Također, potrebno je odrediti i protokole provođenja učinkovite samokontrole i samih pacijenata“, istaknuo je Davor Bučević, predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Cilj je svih strana uključenih u inicijativu “Zajedno protiv dijabetesa” unaprijediti efikasnost provedbe Saborske rezolucije o šećernoj bolesti, kao i Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću te Hrvatskog modela zaštite osoba sa šećernom bolešću. U inicijativi vjeruju kako je to pravi put da u sljedećem mjerenju Euro indeksa, za šest godina, Hrvatska bude u prvih deset država Europske unije po uspješnosti programa liječenja dijabetesa.

U Hrvatskoj je tijekom 2013. godine zabilježeno 224.490 oboljelih od šećerne bolesti. Dijabetes predstavlja jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema i nalazi se na osmom mjestu među uzrocima smrti u Republici Hrvatskoj. Smatra se da u četrdesetak posto oboljelih od dijabetesa tip 2 bolest još nije dijagnosticirana, a sama bolest i komplikacije koje stvara predstavljaju veliki ekonomski problem. Na liječenje od dijabetesa u Hrvatskoj odlazi 11,49 posto proračuna HZZO-a, odnosno 2,5 milijardi kuna godišnje. Liječenje komplikacija dijabetesa u Hrvatskoj čini 85,72 posto ukupnog troška dijabetesa tipa 2.

“Upravo s obzirom na porast broja bolesnika s dijabetesom i veliki trošak komplikacija dijabetesa, važno je unapređivati protokole za koordinirano djelovanje liječnika od obiteljskih liječnika i supspecijalista dijabetologa, unapređivati programe javnozdravstvene prevencije bolesti i programe edukacije bolesnika”, zaključuje Bučević.

U radnu skupinu uključili su se Referentni centar za dijabetes RH Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ u KBC-u Merkur Zagreb s predstavnicom, prof. dr. Leom Smirčić-Duvnjak, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ravnateljica, dr. sc. Tamara Poljičanin, iz Hrvatskog liječničkog zbora i Društva za dijabetes i bolesti metabolizma doc. dr. sc. Dario Rahelić, Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu i dr. Senad Muslić te dr. Ines Balent, predsjednica Koordinacije hrvatskih obiteljskih liječnika.(J.Kn.)