Europi će do 2020. godine nedostajati oko 900 tisuća stručnjaka za računarstvo.

Taj bi podatak mogao biti zanimljiv mladima koji razmišljaju o budućnosti i karijeri, međutim, kako je istaknuto na CARNET-ovoj konferenciji CUC 2014 održanoj u Zagrebu, zanimanje mladih za studije računarstva i informacijskih tehnologija i dalje je slabo. Kako je pokazalo istraživanje, predstavljeno i u Zagrebu i na završnoj konferenciji ovogodišnjeg projekta eSkills for Jobs u Rimu, unatoč tome što je i Hrvatska u samom vrhu po nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji, budući studenti i dalje se radije odlučuju za društveno-humanističke studije, s kojima je zapošljavanje teže. Pokazala je to kvalitativna analiza interesa maturanata za studije računarstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovne informatike i matematike u razdoblju od 2010. do 2014. koju je napravio središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Dobiveni trendovi uspoređeni su s podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata o broju studenata koji završavaju računarske studije.

Kako je istaknuto na konferenciji, iako je Hrvatska imala uzlazni trend u broju diplomiranih studenata računarstva od 2004. nadalje, te je u 2012. godini dosegnut broj od 1500 visokoobrazovanih inženjera računarstva godišnje, broj prijava za te studije ipak je od 2010. padao, a do porasta broja prijava, za 20 posto, došlo je tek u 2014.

Ohrabrujuće je, međutim, što mladi računarske i informacijsko-komunikacijske studije u posljednje tri godine u sustavu odabira fakulteta rangiraju na viša mjesta, pa su im tako ove godine studiji računarstva bili prosječno na 3,8. mjestu, dok su u 2011., primjerice, prosječno zauzimali gotovo sedmo mjesto. Međutim, kako ističu u inicijativi eSkills for Jobs, takav trend interesa za studije računarstva pokazuje da će i hrvatski poslodavci u sljedećih tri do pet godina imati problema pri zapošljavanju IT profesionalaca, jer dostupna radna snaga neće moći zadovoljiti potražnju na tržištu rada, a naročito ima li se u vidu stopa odljeva mladih u inozemstvo.

Analizom Agencije za znanost i visoko obrazovanje bile su obuhvaćene i dodatne kategorije iz kojih se obično regrutiraju IT profesionalci – društveni smjerovi poput studija informacijsko-komunikacijskih znanosti i poslovne informatike, ali i prirodoslovnog studija matematike te je utvrđeno da je u njima stanje još gore: negativan trend prijava za te vrste studija pokazuje da oni također neće uspjeti odgovoriti na povećanu potrebu za IT stručnjacima u Hrvatskoj i EU.

- IT sektor u Hrvatskoj jedna je od rijetkih gospodarskih grana koja unatoč recesiji kontinuirano raste i zapošljava nove stručnjake, no krajnje je vrijeme da se i država počne prema tom sektoru odnositi odgovornije i dodatno uključivati kroz, primjerice, povoljnije uvjete poslovanja. Kolege iz Rumunjske u Rimu su nas, primjerice, upoznali s načinima na koje ta zemlja privlači strane investicije u IT sektor, posebnim zakonom kojim su IT profesionalci pojedinih stručnih kvalifikacija u cijelosti oslobođeni poreza na dohodak, čime se indirektno smanjuju i troškovi investitorima koji ondje žele razvijati usluge ili softver - naglasio je Hrvoje Balen, nacionalni koordinator inicijative eSkills for Jobs za Hrvatsku. On smatra da je potrebno aktivnije pristupiti i prekvalifikaciji i usavršavanju nezaposlenih kako bi se popunila radna mjesta, ponajprije programera, za koje se kontinuirano otvaraju radna mjesta.

- S obzirom na trend smanjivanja upisnih kvota, preokret bi donijelo povećanje broja upisnih mjesta za te studije, što trenutačno nije moguće bez većih ulaganja države i gospodarstva - istaknuo je Igor Drvodelić, zamjenik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.