Objavljeno 22. studenog, 2014.
Postoje čak i internetski alati koji vam mogu pomoći prepoznati prijevaru
Vezani članci
RADNI EGZODUS NE JENJAVA
U Hrvatskoj je gotovo 308 tisuća nezaposlenih, recesija traje punih šest godina, gospodarstvo je potpuno potonulo, a naznaka da za građane naše zemlje stižu bolji dani – nema.
Upravo su to razlozi zbog kojih su tisuće, prema nekim procjenama (jer službenih podataka nema) i više od 20.000 građana posao i bolju budućnost potražile u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013. kada je Hrvatska postala članica. No, nisu svi oni pronašli sreću i dobru zaradu, neki od njih su prevareni i poniženi od onih koji su preko oglasa nudili “med i mlijeko”. Kako ne postati žrtvom prijevare pri traženju posla u inozemstvu građane Hrvatske savjetuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Provjera poslodavca
- Postoje znakovi koji upozoravaju na prijevaru: ponuđeni uvjeti za radno mjesto daleko su iznad uobičajenih za isti tip posla, postoje razlike u kontakt-podacima u ponudi i na web stranici poduzeća koju ponuđač predstavlja, vizualni identitet ponude razlikuje se od vizualnog identiteta navodnog poslodavca, na mrežnim stranicama navodnog poslodavca nije oglašena pozicija koja se nudi. Stoga postoje internetski alati koji vam mogu pomoći prepoznati prijevaru. U tražilicu unesite ime tvrtke i/ili osobe koja se predstavlja kao kontakt i riječ “scam” (prijevara) i proučite rezultate. Možete se poslužiti i nekim od web stranica koje se bave prijevarama, poput scamwarners.com, fakechecks.org, scambook.com, callercenter.com. Korisni savjeti mogu se pronaći i na EURES portalu, a ako i dalje niste sigurni je li ponuda inozemnog poslodavca vjerodostojna, svakako kontaktirajte najbližeg EURES savjetnika, poručuju iz HZZ-a.
“Posrednici“ iz Hrvatske koji žele prevariti tražitelja posla često traže manje novčane iznose koje opravdavaju potrebom ishođenja radne dozvole, liječničke potvrde, osiguranja ili slično. Najčešće se nakon uplate traženog iznosa kontakt-osoba više ne javi. Slično je s oglasima za rad na naftnim platformama, gdje “posrednik“ u najboljem slučaju nakon uplate klijentu pošalje popis naftnih kompanija u određenom području. “U pravilu, ponude kod kojih se od klijenta traži novac unaprijed nisu stvarne ponude za zapošljavanje. Često se unošenjem u internetske tražilice imena posrednika ili agencije koju predstavlja, te riječi “prijevara“ ili slično, može naići na tekstove koji govore o negativnim iskustvima ranije prevarenih osoba”, upozoravaju u HZZ-u.
EURES će pomoći
Samo ovlaštene osobe/poslovni subjekti mogu legalno posredovati pri zapošljavanju, a popis ovlaštenih posrednika može se pronaći na stranicama Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U slučaju sumnje u neovlašteno obavljanje djelatnosti posredovanja, kao i u drugim slučajevima kršenja propisa iz područja rada i zapošljavanje, nadležan je inspektorat rada.
Slobodna radna mjesta u inozemstvu mogu se pretraživati na EURES portalu, gdje postoji i opcija izrade besplatnog korisničkog računa te kreiranja životopisa, čime se postaje konkurentnijim na europskom tržištu rada. Ako ste u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svoj interes za zapošljavanjem u inozemstvu svakako napomenite svom matičnom savjetniku kako bi ga mogao zabilježiti u vašem profesionalnom planu traženja posla.
Informacije o stanju na tržištu rada pojedinih država članica pronaći ćete na EURES portalu, u dijelu “Život i rad” (birajte državu odredišta i kategoriju podaci o tržištu rada. Mnoge države nemaju definirane liste deficitarnih zanimanja koje bi vrijedile za područje cijele zemlje, već je moguće da deficiti postoje u točno određenim područjima (zbog tamo prisutne industrije, primjerice) ili u određeno doba godine (zbog poslova sezonskog karaktera). Iako je lakše zaposliti se u deficitarnim zanimanjima, u državama koje su nam otvorile tržište rada postoji mogućnost zapošljavanja i na poslovima koji ne ulaze nužno u kategoriju deficitarnih.
Eduard SOUDIL
Prije odlaska u drugu državu
l S poslodavcem precizno dogovorite datum dolaska.
l Provjerite s poreznom upravom način prijave dohotka iz inozemstva (bilateralnim ugovorima izbjegnuto je dvostruko oporezivanje).
l Pripremite potrebne dokumente (kod HZZO-a provjerite mogućnost dobivanja Europske iskaznice zdravstvenog osiguranja).
l Uzmite kontakt-podatke EURES savjetnika iz države/regije odredišta za slučaj dodatnih pitanja ili mogućih problema (EURES savjetnik može pomoći upućivanjem nadležnim službama u svrhu zaštite vaših prava).
l U slučaju administrativnih teškoća s javnim službama u drugim državama EU-a, zbog kojih su vam ugrožena prava koja imate kao građanin EU-a, za pomoć se obratite mreži SOLVIT u državi odredišta.
l Provjerite informacije o državi odredišta na “Život i rad” dijelu EURES portala.
Prije povratka u Hrvatsku
l Pripremite sve dokumente koji se odnose na protekli radni odnos (ugovor, odluku o otkazu, platne liste, odjave s osiguranja i slično).
l Obratite se najbližoj javnoj službi za zapošljavanje u državi u kojoj ste radili i provjerite mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu naknade za vrijeme nezaposlenosti.
l Ako ste prethodno radili u Hrvatskoj, a niste iskoristili pravo na novčanu naknadu, svakako i to napomenite, te priložite PDU1 obrazac ako ste ga ponijeli iz Hrvatske.
l Zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu podnosi se u državi zadnjeg radnog odnosa.
l Ako nemate pravo korištenja novčane naknade zbog prekratkog razdoblja zaposlenja, zatražite da vam služba za zapošljavanje u državi rada izda PDU1 obrazac (njime se evidentiraju sva razdoblja osiguranja ostvarena u zemlji koju napuštate, a koja se mogu uračunati kod ostvarivanja prava na naknadu u Hrvatskoj).
Razgovor s poslodavcem, što ga sve morate pitati?
Tijekom izravnih razgovora s poslodavcem ispitajte što više elemenata radnog odnosa: o radnoj dozvoli - ako je potrebna, pod kojim uvjetima, uz koju dokumentaciju; o vrsti ugovora (je li riječ o ugovoru o radu - zapošljavanju kod poslodavca ili o samozapošljavanju - situaciji kada samozaposlena osoba pruža usluge); trajanju ugovora, načinima/uvjetima otkazivanja ugovora; koji je brutoiznos, a koji netoiznos plaće; isplaćuje li se tjedno ili mjesečno; koliko se plaćaju prekovremeni sati, rad noću, nedjeljom i praznicima; koja su osiguranja obuhvaćena ugovorom (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti), tko je obveznik uplate poreza i doprinosa (vi ili poslodavac). Informacije o stopama poreza i ostalim odbicima pronaći ćete na EURES portalu. Također, postavite pitanje o radnim i neradnim danima u tjednu, o mogućnosti korištenja godišnjeg odmora; osigurava li poslodavac smještaj/prehranu bez naknade ili uz vaše novčano sudjelovanje i u kojem iznosu; isplaćuje li poslodavac posebno troškove prijevoza (Hrvatska – odredišna zemlja, ali i dnevne migracije) i u kojem iznosu; kolika je udaljenost od mjesta rada do predviđenog smještaja, ako postoji organizirani smještaj postoje li slobodni sadržaji nakon radnog vremena te postoji li mogućnost integracije u neku od društveno-korisnih aktivnosti.