Objavljeno 22. studenog, 2014.
Trebalo je proći nešto više od mjesec dana od izbora pa da pobjedničke strane u Bosni i Hercegovini sjednu za stol i dogovore se kako će sljedećih četiri godine voditi zemlju.
Čelnici HDZ-a BiH, Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Demokratske fronte (DF) Željko Komšić definirali su u Sarajevu okvirni sporazum o suradnji. Taj dokument trebao bi poslužiti kao osnova za uspostavu vlasti na temelju rezultata općih izbora provedenih 12. listopada.
Sporazum sadrži deset točaka, ali riječ je o “kosturu” dokumenta čije usuglašavanje detalja tek predstoji.
- Ovim sporazumom pod naslovom 'Programska načela stranaka i koalicija za uspostavu i djelovanje vlasti u BiH', namjeravamo poslati poruku da smo spremni ići u provedbu rezultata izbora, čime bi BiH pokrenuli u pravom smjeru - izjavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Dokument koji su načelno dogovorili Čović, Izetbegović i Komšić definira načine rješavanja gospodarskih pitanja, napredovanja k europskim integracijama, upravljanja javnim financijama, ali i provedbe odluke ustavnih sudova entiteta i države, što je, primjerice, značajno zbog potrebe donošenja novog statuta grada Mostara i utvrđivanja izbornih pravila za taj grad. Dokument predviđa i izmjene postojećeg izbornog zakona BiH čiji je cilj osigurati cjelovito poštovanje izborne volje građana.
ČOVIĆ BI S DODIKOM?!
Međutim, jedno je potpisivanje sporazuma, a drugo je provedba u praksi. Nova vlast još nije ni formirana, a već se pokazuju znakovi slabosti, odnosno nesuglasje. Izetbegović i Komšić žele savezništvo s blokom stranaka iz Republike Srpske pod nazivom Savez za promjene, koji predvodi Srpska demokratska stranka (SDS), a u njemu je i Partija demokratskog progresa (PDP), na čijem je čelu novi predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Ova je skupina stranaka prošlog tjedna također postigla dogovor o postizbornom savezništvu, no tome se protivi Dragan Čović, koji preferira koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika kao relativnim pobjednikom proteklih izbora kada se analiziraju glasovi birača s područja RS. Objašnjenje Čovića je da treba prepoznati partnere koji mogu pridonijeti brzoj uspostavi vlasti, a pod time misli da je iz RS jedino rješenje upravo Dodik, s kojim, kako je rekao, ima redovite kontakte, ali da “između njih dvojice ne postoji nikakav dogovor”.
Koalicijski partneri, Izetbegović i Komšić, komentirajući izjavu Čovića, istaknuli su kako “nitko nikome ništa neće blokirati niti nametati”, te da im je važno da se vlast formira što prije. Svi uvjeti za to su ispunjeni, a koalicija HDZ BiH, SDA i DF u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, od 98 zastupničkih mjesta, ima većinu koju čini 55 zastupnika. Istodobno, u Zastupničkom domu parlamenta BiH ove tri stranke imaju 19 od 42 zastupnika, pa što se tiče ove razine vlasti, još uvijek nije jasno kako će izgledati vladajuća koalicija.
Osim teške gospodarske situacije u zemlji, naši južni susjedi sve više se suočavaju s problemima i na polju vanjske politike, gdje su pritisnuti između dvije struje - Europske unije i Rusije. Oko tog pitanja zajednički stav imaju i Izetbegović i Komšić i Čović, ističući kako BiH želi nastaviti svoj put prema EU i NATO-u.
RADIKALNI ISLAMISTI
Na pitanje o upozorenjima Europske unije upućenima Rusiji zbog njezina pokušaja da utječe na države na Balkanu i zaustavi ih na putu k EU i NATO-u, Željko Komšić je odgovorio kako osobno nema nikakvih dvojbi da BiH pripada euroatlantskoj obitelji naroda.
- Sve ono što nas vodi natrag i vraća u smjeru koji nije prirodan, nije dobro za BiH - kazao je Komšić dodajući kako je jasan pokušaj Rusije da pojača svoj utjecaj na Balkanu. “Ako ćemo birati, a to može biti teška odluka, nikad ne bih imao dvojbe što učiniti - to je EU i NATO”, izjavio je Komšić, a s njim su se složili i čelnici SDA i HDZ BiH.
S druge strane, Milorad Dodik, kao ni drugi čelnici iz Republike Srpske, ne misle tako. Rusija je Srbima oduvijek bila partner, tako da je teško povjerovati da će Srbi u BiH okrenuti leđa Moskvi. Na putu europskim integracijama BiH to je velika prepreka, jer bez jedinstvenog stava predstavnika svih triju naroda, nema ni pristupa EU i NATO-u. Uzaludne su izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je rekao kako postoji spremnost da se brzo rješavaju ključna pitanja poput mehanizma koordinacije odnosa s EU i knjiženja nepokretne vojne imovine kao preduvjet daljnjeg približavanja NATO-u, ako nema u tome potporu svih triju entiteta. Teško je povjerovati da će ta potpora stići iz Banje Luke.
S druge strane, tu je još jedan problem - radikalni islamisti, državljani BiH, kojih je sve više povezano s terorizmom i novačenjem mladića da se bore na strani Islamske države. Samo proteklog tjedna pripadnici bosanskohercegovačke državne policijske agencije SIPA u akciji “Damask” uhitili su 11 radikalnih islamista, koje se dovodi u vezu s terorističkim aktivnostima. Zabrinjavajući je podatak da se do sada najmanje 150 državljana BiH otišlo boriti u Siriju na strani zloglasne Islamske države, gdje ih je i poginulo 30-ak.
Europska unija i NATO u svojim redovima ne trebaju ovako nestabilnu državu koja bi predstavljala ulazna vrata radikalnim islamistima u Europu, ali je ne mogu ni prepustiti Rusiji, koja na sve moguće načine pokušava pronaći saveznike protiv Zapada. Stoga se u sljedećim mjesecima očekuje sve veći pritisak iz Bruxellesa i Moskve na nove čelnike u BiH koji još nisu ni formirali vlast.
Piše: Ivica KORMAN