Objavljeno 21. studenog, 2014.
POŽEGA – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem o temi Unapređenje vinogradarstva i vinarstva nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Na skupu sudjeluju najpoznatija imena i stručnjaci s agronomskih i prehrambeno-tehnoloških fakulteta i veleučilišta iz Zagreba, Osijeka, Splita, Rijeke, Poreča, Knina, Mostara (BiH) i Ljubljane (Slovenija), a 22 znanstvena rada su objavljena u sažecima.
- Ovo je jedinstveni znanstveni skup takve tematike u RH te smo uspjeli na jednom mjestu okupiti najjače znanstvenike iz područja vinogradarstva i vinarstva. Skup je prilika i da se progovori o problemima vinogradarstva i vinarstva u RH, ali i da se daju daljnje smjernice o tome kako raditi – istaknuo je akademik Dubravko Jelčić, ravnatelj požeškog Zavoda.
- RH je suočena s kompleksnim izazovom s nešto više od 27.000 ha vinograda, s približno 22.000 ha u ARKOD-u registriranih proizvođača vina za tržište, s puno jednostavnijim i slobodnijim pristupom u proizvodnji vina nego što je to bilo prije dvadesetak godina, s velikim brojem proizvođača, njih više od 1400 koji su do prošle godine imali preko 5000 zaštićenih vina zemljopisnog podrijetla. Na ovako maloj površini tako puno proizvođača - izazov je to veći jer nakon osamostaljenja Hrvatske danas imamo neusporedivo bolju kvalitetu vina nego na samom početku, imamo veliki broj renomiranih i priznatih privatnih proizvođača. Imamo vina koja se bez ikakvog srama mogu staviti uz bok vodećim svjetskim vinima, imamo vinare koji su slobodni u smislu hrabrih koraka u nove tehnologije i nove kreacije, nove trendove, i zemlju koja je pozicionirana s ekološkim uvjetima. Dakle, država u kojoj bismo mogli fantastično i promovirati i prodavati svoja vina – kaže Ivana Alpeza iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo iz Zagreba.
Vinarstvo je svake godine poseban izazov jer se radi u prirodnim uvjetima, mijenjaju se klimatski uvjeti, dolaze nove sorte.
Znanstvenike i sudionike skupa pozdravili su požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i požeški gradonačelnik Vedran Neferović. (AGM Kruna)
Klonska selekcija
Klonska selekcija je najjednostavniji i najzahvalniji način oplemenjivanja tradicionalnih sorti vinove loze. Da bismo popravili stanje u našem vinogradarstvu, moramo popraviti sirovinu, novim sortama ili popravljanjem tradicionalnih sorti. Nove sorte nisu naišle na baš tako plodno tlo kod naših vinogradara pa je za oplemenjivanje i popravljanje svojstava starih sorti ostala klonska selekcija. To je dugotrajan posao, traje petnaestak godina i uobičajen je u svim vinogradarskim zemljama. Sve klasične i poznate svjetske sorte prošle su kroz taj postupak, a mi na žalost u Hrvatskoj nismo bili aktivni u svezi s tim. Problem je s graševinom koja ima samo nekoliko klonova u Italiji, Sloveniji i Srbiji. Još veći problem je s našim autohtonim sortama koje možemo napraviti samo mi, pa smo s time i krenuli, s autohtonim sortama i graševinom – istaknuo je prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.