Objavljeno 20. studenog, 2014.
Čak 1,473.218 osoba ne živi u sredini koja bi im omogućila da budu aktivni građani
Vezani članci
GONG UPOZORAVA:
GONG i Udruga gradova treći su put zaredom proveli istraživanje transparentnosti i odgovornosti svih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj – njih 576.
Istraživanje LOTUS 2014. je pokazalo da Riječani žive u najtransparentnijem gradu u Hrvatskoj, Slavonski Brod je na drugom, a Osijek na 16. mjestu. Među županijama najbolji rezultat ima Varaždinska, Osječko-baranjska je na trećom mjestu, a kada je riječ o općinama, rang-listu transparentnosti predvodi međimurska općina Belica.
Međutim, kako se ističe u analizi, svaki treći hrvatski građanin i dalje živi “u mraku”, odnosno čak 1,473.218 građana ne živi u sredini koja bi im omogućila da umjesto pasivnih podanika budu aktivni i odgovorni građani. Odnosno, procesi demokratizacije i integracije u Europsku uniju doveli su do toga da načela odgovornosti i transparentnosti zažive u praksi, ističu u GONG-u.
Istraživanje je provođeno od kraja lipnja do početka listopada ove godine, a rezultati se temelje na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u poslovnike i statute, anketnom upitniku, zahtjevu za pristup informacijama te telefonskom pozivu na centralu gradova, općina i županija. Za ukupno loš rezultat glavni su krivci općine, jer je čak 88 posto njih u dvjema kategorijama netransparentnosti, no i među gradovima je velik udio onih koji su odgovorni za ukupno loš rezultat.
Istraživanjem su ponovno obuhvaćene dimenzije javnosti rada predstavničkog tijela i javnosti rada izvršne vlasti, pravo na pristup informacijama, suradnja sa zajednicom te mjesna samouprava. Jedinice su mogle ostvariti maksimalno deset bodova, a raspon ostvarenih bodova kreće se između 0,44 i 9,61, dok je prosječno ostvaren rezultat 4,45 bodova. Općine su prosječno ostvarile samo 3,64 boda. Sa svojim prosječnim rezultatima gradovi (5,91 bod) i županije (6,11 bodova) svrstali su se u kategoriju “transparentnih”, no očito je, ističe se u analizi, da postoji znatan prostor za unapređivanje njihovih praksi.
Prema ukupnim nalazima, među jedinicama lokalne i regionalne samouprave 5 je posto “izrazito transparentnih”, 21 posto “transparentnih”, 46 posto “netransparentnih” te 28 posto “izrazito netransparentnih”.
Dijana PAVLOVIĆ
JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE
5%
je “izrazito transparentnih”
21%
je “transparentnih”
46%
je“netransparentnih”
28%
je “izrazito netransparentnih”
SLUŽBENE STRANICE U FUNKCIJI SERVISNIH INFORMACIJA
Istraživanje je pokazalo kako u Hrvatskoj ključni problem nije loš pravni okvir, već njegova sustavna provedba u praksi, čemu pridonosi i niska razina kapaciteta i manjak resursa – ljudskih, materijalnih, tehničkih i financijskih – za obavljanje svih funkcija koje su lokalnim i regionalnim vlastima definirane kao obaveza. Unatoč povećanju ukupnog broja službenih internetskih stranica sa 75 posto (2009.) na 98 posto (2014.) nije došlo do pozitivnog utjecaja na razinu transparentnosti samih jedinica. Jedinice nisu u stanju (ili voljne) komunicirati ni o politički važnim pitanjima, ni o pitanjima koja se reflektiraju na svakodnevicu. Naime, umjesto da služe obavještavanju građana i njihovu uključivanju u politički i društveni život, službene internetske stranice u najvećem su broju slučajeva u funkciji servisnih informacija te povijesnih, kulturnih, vjerskih i turističkih sadržaja.