Pad prihoda lokalne samouprave zbog izmjena poreza na dohodak iznosi približno 1,8 milijardi kuna, ističu iz Udruge gradova, koja je održala izvanrednu zajedničku sjednicu Skupštine i Predsjedništva o poreznoj reformi i regionalnom razvoju. Kažu da kompenzacijske mjere koje je država predložila iznose ukupno 395 milijuna kuna (230 milijuna promet nekretninama, 150 milijuna eksploatacija mineralnih sirovina i najviše 15 milijuna sa zaštićenih područja prirode). U isto vrijeme, pomoći iz državnog proračuna preraspodjeljuju se s područja koja gube potpomognuti status na područja koja stječu potpomognuti status uz privremeno povećanje pomoći iz proračuna jedinicama koje gube taj status. Udio države u porezu na dohodak prije reforme iznosio je 15,5 % (fond izravnanja 15,5 %), a nakon reforme iznosi 17,5 % (fond izravnanja 16 %, kapitalni projekti 1,5 %), povećan za 100 % prihoda od poreza na dohodak od kamata na štednju. “S obzirom na to da su izmjenama poreza na dohodak ukupni prihodi od poreza na dohodak smanjeni za prosječno 16 % te da država uzima 2 % više poreza na dohodak nego prije reforme, uvećano za 320 milijuna kuna poreza na kamate na štednju, razvidno je da će od porezne reforme osim građana profitirati državni proračun, na teret lokalnog proračuna”, stoji u priopćenju koje potpisuje Željko Turk, v. r. predsjednik Udruge gradova.

Podržavajući porezno rasterećenje plaća i prihvaćajući proporcionalnu raspodjelu tereta reforme Udruga gradova od države očekuje niz mjera. Od promjene udjela u porezu na dohodak na teret fonda izravnanja, ukidanja namjene komunalne naknade u 40 % iznosa naknade, povećanje dozvoljene stope poreza na kuće za odmor te na potrošnju, reindeksaciju potpomognutih područja, financiranja iz državnog proračuna troškova manjinskog zamjenika gradonačelnika, povećanja udjela gradova i općina u šumskom doprinosu i hidrorenti do zahtjeva da se određeni postotak PDV-a raspodijeli lokalnoj samoupravi, a ratom stradalim područjima ostavi porez na dobit.I.Bošnjak