Mozaik
MARTINJE U ERDUTSKIM VINOGRADIMA

Alaj fino to erdutsko vino,
lud bi bio 'ko ga ne bi pio!
Objavljeno 17. studenog, 2014.
Cijelu noć goste je zabavljao Tamburaški sastav “Kandžije”

Doista ugodna večer, za mnoge prisutne - i cijela noć, do zore. U petak navečer u velikom restoranu Erudutskih vinogrda u Erdutu, iako s malim zakašnjenjem, veselo je, kao nikada do sada, obilježeno Martinje, poseban dan za vinogradare i vinare, kada se u duhovitom ozračju obredno obilježava pretvaranje mošta u vino, ali i još jedna uspješno završena vinogradarska godina.

Bila je to prava pučka veselica u kojoj ni jedan gost nije bio izdvojen i posebno pozdravljan, iako je među njima bio i velik broj uglednih društvenih radnika, političara, gospodarstvenika - poslovnih partnera i bankara, liječnika, predstavnika lokalne vlasti, ali i “običnih” ljudi - mještana Erduta, djelatnika Erdutskih vinograda...

A kako i ne bi kada je dočekan i taj trenutak, da se, nakon jedne od klimatski najtežih godine za erdutske vinogradare, blagoslovi sav njihov veliki trud ulagan cijele godine te mošt pretvori u vino. Ono sada, uz nadzor iskusnih enologa, sigurno odležava u velikim inoksnim i drvenim bačvama, pa i u onoj najvećoj na svijetu, od čak 75.000 litara, čekajući da već od proljeća iduće godine krene put svojih kupaca, ljubitelja ponajbolje vinske kapljice, kako u Hrvatskoj tako i sve više u inozemstvu, zemljama u koje erdutska vinarija sve više izvozi svoje proizvode. Dodatno, cijelu noć goste je zabavljao Tamburaški sastv “Kandžije”, a veliki obol zabavi, u kojoj gotovo nitko nije odolio plesnom podiju, dala je i skupina ponajboljih pjevača i plesača Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Osijek 1862.

I ono što je najvažnije, stolovi su bili krcati vinima, i novima i starima, i ono je klizilo niz grla razdraganih gostiju. Naravno, svečanost je kulminirala samim činom krštenja vina. Biškup je bio poznati osječki glumac Slaven Špišić, a njegovi ministranti nitko drugo doli - Pero Grgić, direktor, i Slobodan Čapin, glavni enolog Erdutskih vinograda, koji su se, mora se priznati, odlično snašli i u takvoj ulozi. Krštenje vina obavljeno je prema samoborskom običaju, makar on po mnogo čemu i ne bi bio primjenjiv Erdutu. Slijedila je i degustacija mladih vina, i pjesma “Alaj fino to erdutsko vino, lud bi bio 'ko ga ne bi pio”.

- I ovogodišnja naša vina, među kojima je najviše graševine, čak 75 posto od ukupno proizvedenih količina, iznimno su kvalitetna. A to jer smo uložili ogroman trud da to postignemo, iako nam je to bilo jako teško, prije svega zbog klimatskih uvjeta koji su vladali cijelog ljeta. Ipak, s naših ukupno 513 hektara vinograda, koji se nalaze na samo jednom komadu zemljišta, što nema nigdje u Europi, pobrali smo iznimno zdravstveno dobro grožđe, i s nabavljenim novim tehnologijama i opremom u našem podrumu dobili najbolje vino do sada, koje je zadržalo sve arome karakteristične za pojedinu sortu - rekao je Čapin.

Veselica u Erdutu bila je prilika i da Erdutski vinogradi predstave i novi dizajn boca (butelja) i etiketa svojih vina. Sada se na glavnoj etiketi u prvom planu ističe ERDUT, a tek ispod toga vrsta vina. A to jer je sada novi brend vinarije upravo Erdut, kao bogomdano područje za uzgoj vinove loze, ali i proizvodnju najboljih vina. A kada je Čapin prisutne obavijestio da je erdutska vinarija na netom završenoj Sabatini osvojila čak pet zlatnih medalja, zadovoljstvu nije bilo kraja. To više što su na natjecanje poslana upravo ona vina koja su redovito u bocama erdutske vinarije u maloprodaji.

Nikola VUKADINOVIĆ
Vlastitim plaštom zaogrnuo siromaha

Sveti Martin, rođen u Szombathelyu (Sambotel) u Mađarskoj 316. godine, katolički je svetac i bio je biskup francuskog grada Toursa. Prvi je to svetac koji nije bio mučenik a ima svoj liturgijski blagdan. Na njegov blagdan, Martinje, krsti se i pije mlado vino. Martin je sin rimskog tribuna. Djetinjstvo je proveo uz oca u jednom vojnom garnizonu u Paviji. Protiv njegove volje unovačili su ga u carsku gardu. Usred zime našao se pred vratima grada Amiensa u Galiji te susreo siromaha, prosjaka, koji je od njega zatražio milostinju. Nemajući kod sebe novca, a gledajući prosjaka kako se smrzava, odrezao je pola svoga vojničkoga plašta i dao mu da se zaogrne. Sljedeće je noći usnio san, vidjevši samoga Gospodina zaogrnuta u polovicu plašta, koji mu je govorio: "Ovim me je plaštom zaogrnuo Martin."

Sv. Martin je zaštitnik Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, izliječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, Švicarske papinske garde, mnogih mjesta u Europi, uključujući Beli Manastir, Dugo Selo i Virje u Hrvatskoj. U Bitci kod Kisega, između malobrojnih hrvatsko-mađarskih snaga predvođenih Nikolom Jurišićem i mnogobrojne turske vojske, žene i djeca molili su sv. Martina za pomoć i uskoro su turski vojnici pobjegli ugledavši konjanika s plamenim mačem.

Tradicija vinarstva još od Rimskog Carstva

Mjesto na kojemu se nalazi Erdutska vinarija pod zaštitom je arheologa. Na tom mjestu 1730. godine izgrađeni stari podrum i dvorac zaštićeni su spomenici kulture. Kontinuitet naselja Erdut postoji od 3500. godine prije Krista. Tradicija uzgoja vinove loze u Erdutu počinje s dolaskom Rimskog Carstva. Posebna je atrakcija vidikovac Erdutskih vinograda na oko 70 metara iznad Dunava, a upravo najveća dubina Dunava je ispod plantaže Erdutskih vinograda i iznosi 29 metara.

Rođendanska tora Nikoli Barišiću

Za svoj jubilarni rođendan, nije htio otkriti koji, Nikola Barišić dobio je veliku rođendansku, posebno oblikovanu, tortu, koja mu je uručena uz plamen svijeća i zagušena restoranska svjetla. Torta je ruku djelo Danijele Ergić, a što ona o slavljeniku misli, i nije teško pogoditi. Naravno, u slast su je kušali svi prisutni.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DOLAZE SVJETSKA I REGIONALNA BLUES IMENA

Headliner Thrill Blues Festivala je 19-godišnja senzacija iz Velike Britanije

2

LEGENDARNA GRUPA IZVEST ĆE APSOLUTNO SVE NAJVEĆE HITOVE S 11 STUDIJSKIH ALBUMA

Rock-divovi The Cult svirat će na opatijskoj Ljetnoj pozornici

3

DISKOGRAFSKA SPAJALICA: VLADIMIR KOČIŠ ZEC

Volim napraviti povremeno određene pomake, odmak od nekog svojeg standarda