Objavljeno 15. studenog, 2014.
Privremeno puštanje na slobodu haškog pritvorenika, ratnog zločinca Vojislava Šešelja, izazvalo je burne reakcije u Srbiji, ali i u susjednim zemljama.
Hrvati, Bošnjaci, ali i Slovenci, zgroženi su odlukom haškog suda koji je “zbog pogoršanja zdravstvenog stanja” odlučio privremeno pustiti Šešelja kako bi “imao primjerenu zdravstvenu skrb”. Gotovo svima nejasno je kako u gotovo 12 godina, koliko je Šešelj proveo u Haagu, nije izrečena presuda ovom ratnom zločincu.
Kada je prije desetak dana haški sud odlučio da će privremeno osloboditi Vojislava Šešelja, njegovi bivši bliski suradnici, premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, ustvrdili su da je Šešelj politička prošlost te da je njegovo oslobađanje isključivo humanog karaktera. Takvo mišljenje ima i Ivica Dačić, prvi potpredsjednik srbijanske vlade i ministar vanjskih poslova.
OBRAČUN S IZDAJICAMA
- Politički gledano, mislim da je to arhivski materijal, imajući u vidu politiku za koju mislim da u ovom trenutku u Srbiji teško može naići na neku ozbiljniju podršku. Sama ta ideja u 21. stoljeću u ovoj situaciji u kojoj mi danas jesmo s tvrdnjama da su Split, Zagreb ili Dubrovnik dio Srbije, ne može naići na ozbiljnu političku podršku - rekao je Dačić, dodavši kako su “te ideje i takav način razmišljanja politička prošlost, tako da na njega gledam kao na humanitarni problem, a u političkom smislu mislim da je politička prošlost”.
Radikali koji su ostali vjerni svom vođi ne misle kako je Šešelj politička prošlost, a upravo je takav nastup imao i haški pritvorenik po dolasku u zračnu luku Nikola Tesla, u Beogradu. Kratko je samo najavio da će se prvo razračunati s izdajnicima (misleći na Vučića i Nikolića), a tek potom brinuti se o zdravlju.
- Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić otpadnici su i izdajnici koji su se odrekli ideologije srpskog nacionalizma i postali sluge zapadnih sila. Namjeravam nastaviti tamo gdje sam stao prije 12 godina, a Srbija se nalazi u goroj situaciji nego prije 12 godina - izjavio je Šešelj.
Na čemu zapravo Šešelj temelji svoj optimizam? Srbija je proteklih godina ostala bez Kosova, što je trn u oku svakom Srbinu, bez obzira na njegovu političku opredijeljenost. Lako se može dogoditi sličan scenarij i u Vojvodini pa da od utopijske “velike Srbije”, do koje su željeli doći srpski radikali, nastane “uža Srbija”. Međunarodna politika koju vode Vučić i Nikolić, temelji se na nastojanjima ulaska Srbije u Europsku uniju, a to podrazumijeva i politiku popuštanja. Iako se sadašnja vlast nije službeno odrekla Kosova, na sve ono što se tamo zbiva, službeni Beograd do sada je uglavnom žmirio. Vojislav Šešelj upravo bi mogao odigrati na tu kartu, odnosno huškanje naroda da se pod svaku cijenu Kosovo vrati “majčici Srbiji”, a u tome bi mogao dobiti veliku potporu srpskog naroda. Osim toga, većina Srba sklonija je integraciji s Rusijom nego s Europskom unijom, a upravo su to bile prve riječi Šešelja, nakon što je po povratku iz Haaga dotaknuo srpsku zemlju.
- Srbija se treba osloboditi ove vlasti i dovesti Srpsku radikalnu stranku na vlast. Uz to, Srbija treba odustati od europskoga puta, moramo ići prema integraciji s Rusijom. Prvi sljedeći izbori su naši, a to će se dogoditi vrlo brzo - samouvjeren je Šešelj.
RADIKALI SE BUDE
Iako aktualni premijer i predsjednik Srbije ne pokazuju zabrinutost da bi privremeno puštanje na slobodu Šešelja moglo izazvati nekakve ozbiljnije promjene u Srbiji, činjenica je da ih nova situacija ne može ostaviti ravnodušnima. Njihove tvrdnje da su radikali oslabjeli i da su prošlost, možda su i točne, ali ne treba zaboraviti da većina Srba nije zadovoljna trenutačnim stanjem u državi. To ne znači da su svi oni za Šešelja i povratak radikala na vlast, nego su jednostavno protiv Srpske napredne stranke, odnosno njihovih čelnika Vučića i Nikolića.
I dok će se vrlo brzo vidjeti može li Šešelj uzdrmati sadašnju vlast u Srbiji, zemlje u regiji oštro osuđuju potez haškog suda, zamjerajući mu što u gotovo 12 godina nije izrekao presudu jednom od najvećih zločinaca na ovim prostorima. Službena Ljubljana upozorava kako puštanje Šešelja može imati psihološke posljedice na širi prostor zbog njegove uloge u politici etničkog čišćenja početkom 90-ih. Iako slovenski politički analitičari ističu da “Šešelj, iako je danas samo sjena onoga što je bio i predstavlja samo 'relikt prošlosti', zastrašuje četnička ikonografija kojom su ga dočekali njegove pristaše u Beogradu”.
U Hrvatskoj je odluka o puštanju na slobodu ratnog zločinca dočekana s nevjericom, a vodeći političari osudili su potez haškog suda. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je kako će Hrvatska napredovanje Srbije u pregovorima s EU-om uvjetovati novim optužnicama i suđenjima za ratne zločine. To zapravo pokazuje da je puštanje Šešelja izazvalo zaokret u hrvatskoj politici bezuvjetne podrške europeizaciji regije.
- To nam je dužnost i ni jedna hrvatska vlada ne može od toga odstupiti. Srbija se mora držati određenih kriterija koji su bili postavljeni i nama. I reći nekome da Ovčara završava na činu kapetana bivše JNA, potpuno je neprihvatljivo - kazao je Miljenić.
U svakom slučaju, privremeno puštanje na slobodu “bolesnog starca” sljedećih će tjedana zaokupljati javnost ne samo u Srbiji, nego i u zemljama regije. “Politička prošlost”, kako Šešelja nazivaju Vučić i Nikolić, preko noći je postala politička stvarnost Srbije. Koliko god u ovom trenutku radikali bili slabi (nemaju ni jednog zastupnika u parlamentu), buđenje nacionalizma koje potpiruje Šešelj i njegovi najbliži suradnici, itekako je velika prijetnja miru i stabilnosti na ovim prostorima.
Piše: Ivica KORMAN