Lalovac je istaknuo kako nisu dirane plaće i mirovine, socijalna davanja te naknade najugroženijima
Vezani članci
ŠTO PREDLAŽE MISIJA MMF-A VLADI NAKON POSJETA HRVATSKOJ
Državni proračun za 2015., čiji je prijedlog predstavljen na jučerašnjoj sjednici Vlade, temelji se na predviđanjima blagog rasta gospodarstva u idućoj godini.
Prihodi će mu iznositi 106,4 milijarde kuna, a rashodi oko 118,9 milijardi kuna, što znači da proračunski deficit iznosi 12,5 milijardi kuna, odnosno 3,8 posto BDP-a.
Ministar financija Boris Lalovac zahvalio je ministrima na uloženom trudu u izradi prijedloga proračuna.
- Učinjeni su značajni napori, ponajprije na rashodnoj strani proračuna - kazao je Lalovac, dodavši kako nisu dirane plaće i mirovine, socijalna davanja te naknade najugroženijim građanima.
Govoreći o makroekonomskim projekcijama 2015. - 2017., Lalovac je izvijestio da se u 2015. godini očekuje blagi oporavak ekonomske aktivnosti odnosno realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5 %, napomenuvši da Europska komisija procjenjuje da će BDP porasti za 0,2 posto.
- Najznačajniji pozitivan doprinos očekuje se od izvoza roba i usluga, koji će zabilježiti rast od 3,6 % te od bruto investicija u fiksni kapital - rekao je.
U 2016. godini predviđen je rast od 1,3 %, a u 2017. rast od 1,5 %.
Lalovac je objasnio kako je vrlo značajan obuhvat u proračunu izlazak HZZO-a iz državne riznice 1. siječnja 2015. Iz prihoda državnog proračuna isključuju se: prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a prema posebnim propisima.
Kada je riječ o ukupnim prihodima, koji su planirani u iznosu od 106,4 milijarde kuna, najveći se udio očekuje od PDV-a - 41,5 milijardi kuna. Od poreza na dohodak planiraju se prihodi u iznosu od 1,9 milijardi kuna, a od poreza na dobit 5,6 milijardi kuna. Prihodi državnog proračuna uključuju i doprinose u iznosu od 23, 4 milijarde kuna.
Značajna stavka na prihodnoj strani su EU sredstva, u iznosu od 7,1 milijarda kuna, a od prodaje nefinancijske imovine, odnosno stanova i ostalih objekata u vlasništvu države, očekuje se 1,1 milijarda kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2015. godinu planirani su u iznosu od 119 milijardi kuna. Uštede će najviše osjetiti Ministarstvo obrane, koje će raspolagati s 142 milijuna kuna manje nego ove godine, slijede MUP (103 milijuna kuna), Ministarstvo gospodarstva (167 milijuna kuna), Ministarstvo poljoprivrede (157 milijuna kuna), Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (174 milijuna kuna), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (214 milijuna kuna), Ministarstvo pravosuđa (56 milijuna kuna) te Ministarstvo zdravlja (milijardu kuna).
U odnosu prema 2014. više novca na raspolaganju imat će Ministarstvo financija (327 milijuna kuna), Državno izborno povjerenstvo (128 milijuna kuna), Ministarstvo branitelja (19 milijuna kuna), Ministarstvo kulture (20 milijuna kuna), Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (85 milijuna kuna) te Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (81 milijun kuna).
Rashodi za EU projekte planirani su u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna, od čega iz EU sredstava 7,1 milijardi kuna te iz nacionalne komponente 717 milijuna kuna.
- Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. godini iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8 % BDP-a, što znači da trošak kamata od 10,7 milijardi kuna čini najveći dio manjka - objasnio je Lalovac.
Ministar Predrag Matić zahvalio je na povećanom proračunu za Ministarstvo branitelja, na što je premijer Zoran Milanović istaknuo kako je to politika Vlade, bez obzira na braniteljske prosvjede.
Dijana PAVLOVIĆ
“MIROVINE I PLAĆE VIŠE NE MOŽEMO SMANJIVATI”
Premijer Milanović smatra prijedlog proračuna za 2015. godinu realnim i odgovornim. “Mirovine i plaće u javnom sektoru ne možemo više smanjivati”, rekao je, dodavši kako Hrvatska kontrolira javne financije bolje nego ikada prije. “Hrvatska je sada u tome zrelija i odgovornija. To trenutno ne jamči uzbudljiv i velik gospodarski rast, ali i to u budućnosti dolazi. Broj nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sada je manji za desetke tisuće ljudi. Neću se razmetati brojkama, ali to su činjenice. Turistička sezona je završila i nešto više ljudi radi”, kazao je i zaključio kako u Hrvatskoj slijedi bitka protiv nezaposlenosti i siromaštva.
106,4
milijarde kuna planirani su prihodi proračuna za 2015.
118,9
milijardi kuna planirani su rashodi proračuna
12,5
milijardi kuna je proračunski deficit
0,5 %
očekivani je rast BDP-a u 2015. godini
41,5
milijardi kuna očekivani je prihod od PDV-a
LUKA BURILOVIĆ
predsjednik HGK-a
Opasnost od neostvarivanja planova
“Predloženi plan državnog proračuna za 2015. u načelu je nastavak dosadašnje fiskalne politike, koja se oslanja na postupne pomake traženjem parcijalnih ušteda te dodatnih prihoda kako bi se primarno stabilizirala situacija na razini središnje države. Izostaje cjelovita i dugoročnije orijentirana vizija građenja izlaska iz gospodarske krize, temeljena na poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva te na održivim uštedama koje su rezultat strukturnih reformi. Stoga i ovaj proračun prati opasnost neostvarivanja planova s obzirom na to da se on u velikom dijelu oslanja na planirane a još uvijek neprovedene reforme, u čijoj se provedbi zasad ne pokazuje dovoljno odlučnosti. Pozitivno je ipak što su proračunske proporcije ovaj put planirane pod nešto realnijim makroekonomskim pretpostavkama, temeljene na rastu BDP-a od 0,5 % u sljedećoj godini, makar je i to optimističnije od procjena Europske komisije (0,2 %)”, ističe se u priopćenju Luke Burilovića, predsjednika HGK-a.