Objavljeno 13. studenog, 2014.
Vezani članci
O PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA
Iako Vlada još nije raspisala predsjedničke izbore, nagađanja o 11. siječnja kao potencijalnom datumu njihova održavanja već su donijela niz reakcija kandidata, ali i različitih stavova ustavnopravnih stručnjaka.
Predsjednički kandidat Milan Kujundžić već je najavio i ustavnu tužbu ako izbori doista budu sazvani za sporni datum. Kako nam je rekao dr. sc. Mato Palić, docent na Katedri ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, nikada nismo imali tu situaciju, jer nije bilo pokušaja probijanja ustavnog roka. “Ustav dosta precizno kaže da se izbori moraju obaviti 30 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika. Dakle izbori, a ne faza ili dio u postupku izbora - prvi krug. Jer ako ne prođe nitko u prvom krugu, tj. ne dobije 50 posto glasova onih koji su pristupili izborima, onda se ide u drugi krug za 14 dana. Tu Ustav točno kaže 'obaviti', a izbori nisu obavljeni ako nismo dobili predsjednika u prvom krugu”, kaže Palić.
On kaže da, ako izbori budu 11. siječnja, to znači da će za 14 dana (vjerojatni drugi krug) biti 25. siječnja i ući ćemo u tih 30 dana u koje ne smijemo ulaziti. “Na Josipovićevoj inauguraciji pred sucima Ustavnog suda predsjednica toga suda Jasna Omejec ustvrdila je da je njegov mandat počeo u ponoć, 19. veljače u 0.00 sati i 1 sekundu. Dakle, krajnji termin za izbore je 4. siječnja, za slučaj da budu dva kruga. Ako ne budu, onda to nema veze, ali ako budu, onda na taj način nećemo ući u tih 30 dana do isteka mandata aktualnog predsjednika. To je pet-šest dana razlike i u biti ne znači ništa posebno, ali Ustav jasno propisuje taj rok. Znači, izbori se mogu raspisati najranije 60 dana prije isteka mamdata, a najkasnije bi se morali u cijelosti dovršiti u terminu koji sam spomenuo. Dakle, najkasnije 30 dana prije isteka Josipovićeva mandata mora biti poznato tko je novi predsjednik”, zaključuje Palić.
On smatra kako je jedan od razloga za špekulacije oko datuma izbora činjenica što je u razdoblju oko Nove godine u Hrvatskoj velik broj naših ljudi koji dolaze iz inozemstva, pa bi ih 4. siječnja više i izišlo na izbore. Kako je to biračko tijelo sklonije desnom centru i desnici, tj. Kolindi Grabar Kitarović i Milanu Kujundžiću, vladajući bi rado “premostili” to razdoblje.
Njegovo razmišljanje ipak ne dijele svi. Iako su nam druga dva ustavna stručnjaka odbila komentirati datum izbora dok nije službeno objavljen, od jednoga smo čuli neslužbeno mišljenje. On smatra da se prerano pravi problem, iako izbori nisu raspisani, no tvrdi da bi se oni ipak mogli održati i 11. siječnja. “Nikada se ne može računati da nešto što je neizvjesno bude okončano u određenom roku jer izbori mogu biti u dva ili tri kruga”, zaključuje. Drugi se pak zadržao tek na komentaru da je to “čista aritmetika”.
Rasplet će biti već ovih dana jer je premijer Zoran Milanović najavio da će se datum izbora znati vrlo brzo.I.Bošnjak
MILAN KUJUNDŽIĆ
predsjednički kandidat
Predsjednik i premijer nešto mute
“Ako postoji ikakva sumnja da bi izbori 11. siječnja zapravo bili kršenje čl. 3. Zakona, da je to manje od 30 dana do preuzimanja funkcije novog predsjednika, to je nešto što se ne smije raditi, i to neovisno kako će koji stručnjak to interpretirati. Sama pomisao predsjednika i premijera da su spremni kršiti Ustav i zakon govori da su to ljudi koji ne drže do Ustava i zakona. Tome u prilog govori i činjenica što još i sada, dva mjeseca do izbora, oni nisu objavili datum kada će to biti, što zapravo govori da nešto mute. A što mute, pitajte njih”, ističe Milan Kujundžić, predsjednički kandidat. Prema njegovim riječima, manje je važno hoće li to pravni stručnjaci tumačiti ovako ili onako, no spremnost izložiti se riziku kršenja zakona i Ustava bez razloga za njega je nešto “što je uistinu presedan”.