Kako bi se popravilo teško stanje u hrvatskom gospodarstvu, bit će potrebno provesti znatne dodatne reforme, stoji u izjavi objavljenoj nakon posjeta Misije Međunarodnog monetarnog fonda Hrvatskoj. Kako ističe Johannes Wiegand, voditelj Misije, potrebna je snažna fiskalna konsolidacija kako bi se stabilizirao javni dug, upotpunjena mjerama za poticanje potražnje – poput ubrzanja restrukturiranja dugova privatnog sektora i povećanja apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU-a – poboljšanje transparentnosti fiskalnog upravljanja i povećanje sposobnosti gospodarstva za prilagodbu. Članovi Misije predviđaju smanjenje realnog BDP-a od 0,5 do 1 posto u 2014. te stagnaciju u 2015. No, dodaju, ta je prognoza prilično nesigurna jer još nije poznato kakva će biti fiskalna politika u idućoj godini.

“Uvođenje poreza na kamatni prihod i zaoštravanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit čine se primjerenima jer će te mjere vjerojatno imati relativno blag učinak na privatnu potražnju. No članovi Misije skeptični su u vezi s planiranom prilagodbom poreznih razreda, koja će dovesti do smanjenja poreznog opterećenja jer, iako bi takva mjera mogla pridonijeti dugoročnom jačanju konkurentnosti, vezana je uz znatne kratkoročne proračunske troškove koje će biti potrebno kompenzirati restriktivnim mjerama u nekom drugom području. Nadalje, ta smanjenja uglavnom pogoduju stanovništvu sa srednjim i visokim prihodima, stoga će njihov neposredan učinak na privatnu potražnju vjerojatno biti ograničen”, ističe Wiegand.

Hitan prioritet su, dodaje se, reforme zdravstvenog sektora, u kojem treba provesti mjere na strani prihoda – poput povećanja participacije – ili poboljšati učinkovitost u pružanju zdravstvenih usluga. Članovi Misije skeptični su u vezi s planiranim izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice jer smatraju da će se time pogoršati problemi u koordinaciji i kontroli troškova. MMF dalje ističe kako postoji rizik od zamora u provedbi reformi, osobito s obzirom na približavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Pohvaljuje pojedine Vladine poteze, poput mjera za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, reforme radnog zakonodavstva, fiskalizacije i uspostave središnjeg računovodstvenog sustava za obračun plaća. No zabrinuti su što postupak predstečajne nagodbe ponovno postaje formalan stečajni postupak jer smatraju da bi to moglo ponovno otežati rješavanje duga sektora poduzeća. Članovi Misije pozdravljaju i najavljen otpis dugova socijalno ugroženom stanovništvu. Međutim, smatraju da treba dodatno smanjiti poticaje za prijevremeno umirovljenje, reformirati lokalnu upravu te nastaviti restrukturiranje državnih poduzeća i osnažiti pravosudni sustav. Također, Vlada treba brzo provesti planiranu racionalizaciju dodataka na plaće u javnom sektoru i reformirati indeksaciju povlaštenih mirovina. (D.Pav.)