Objavljeno 13. studenog, 2014.
Mnogi Baranjci kupuju brašno iz mlina ili ga dobivaju u zamjenu za pšenicu
DUBOŠEVICA - Po svemu sudeći, jedini baranjski mlin koji radi na tradicijski način ovih će dana prestati rad. Dogodilo se to nakon što su ga posjetile inspektorice za zaštitu na radu te zbog određenih nepravilnosti podnijele prijavu Prekršajnom sudu.
- U mlin su došle dvije inspekorice, bez ikakvih mjernih aparata. Utvrdile su da je prevelika koncentracija prašne, a zasmetala im je i buka - kaže Đurđa Marton, upraviteljica zadruge Stari Šokac, koja je unajmila duboševački Crveni mlin.
Ne mireći sa s takvim obrazloženjem, pozvala je zagrebačku tvrtku Inspekt, čiji su stručnjaci izmjerili intenzitet buke i utvrdili kako je ona u granicama normale za mlin koji je izgrađen prije 120 godina.
- Nisam stala na tome, već sam oba djelatnika poslala na liječnički pregled kako bi se utvrdili eventualni zdravstveni problemi zbog uvjeta rada u mlinu - priča Marton, dodajući kako je cijelu dokumentaciju ponijela na Prekršajni sud. No sutkinja je, kaže, više vjerovala inspektorici. Kako tvrdi Marton, inzistirala je da prizna krivnju, što ona ni pod koju cijenu nije htjela učiniti.
- Minimalna kazna za pravnu osobu navodno je 50.000 kuna, a za odgovornu osobu, dakle mene, 15.000 kuna. Novca nemamo ni zadruga ni ja pa nam ne preostaje ništa drugo do staviti ključ u bravu i proglasiti stečaj - žalosno konstatira upraviteljica.
Mlin će, nastavlja, raditi dok ne samelju svu pšenicu koju su im seljaci predali. Htjeli su ga zatvoriti još prije, ali ih je vlasnik mlina zamolio da to učine tek nakon što isprazne skladište.
Sudeći prema karticama, pšenicu za brašno mijenja 300-tinjak seljaka, a velik broj Baranjaca kupuje upravo njihovo brašno, samljeveno mlinskim valjkom, koji su, davne 1895. godine, izradili majstori nekadašnje peštanske tvrtke Ganz es Tar.
- Žao mi je što će mlin nakon 120 godina i tri rata prestati raditi, a još više mi je žao seljaka koji godinama mijenjaju svoju pšenicu za brašno. Ne mogu vjerovati da nam nije pomogao ni nadležni Konzervatorski odjel u Osijeku - ogorčena je Marton.
Ne treba zaboraviti ni na dva djelatnika, koja će, na žalost, ostati bez posla.
Marton ne može shvatiti zbog čega su inspektorice, bez ikakve najave, došle u kontrolu i prekršajno ih prijavile. To više što, tvrdi, u mlinu gotovo da nema zarade. Kapacitet mlina je samo 600 tona brašna godišnje, a mjesečno ga izmelju otprilike za jedan šleper. Usporedbe radi, Marton ističe kako moderni mlinovi dnevno samelju pet-šest šlepera brašna.
- Ne znam kome smo smetali, ali taj je dobio ono što je htio. Baranjom šeta predsjednik Ivo Josipović i priča kako treba zapošljavati, a ministar Mrsić šalje inspektore da zatvaraju tvrtke. Pa kamo to vodi? - pita se na kraju Marton.
Inače, duboševački mlin je uvršten u registar zaštićenih kulturnih dobara. Na web-stranici Ministarstva kulture stoji kako je zgrada mlina dvokatnica, sagrađena 1895. godine, pravokutne tlocrtne osnove s prigrađenim rizalitnim istakom na dvorišnom pročelju. Zidana je opekom. Pokriva je dvoslijevno krovište, s krovom od ravnog glinenog crijepa. Glavno pročelje rastvoreno je sa sedam prozorskih osi. Unutrašnjost mlina gotovo je netaknuta, samo su manji dijelovi originalne drvene građe zamijenjeni zbog dotrajalosti.
Ivica GETTO
Upitan radni okoliš?
U rješenju Inspektorata rada, između ostalog, stoji kako se naređuje poslodavcu, zadruzi Stari Šokac, da ispita “radni okoliš na okolnosti kemijskih štetnosti (prašine brašna) u radnim prostorijama mlina”. U obrazloženju se navodi kako je inspektorica uočila da se pri mljevenju žitarica “u radni okoliš izdvajaju prašine brašna”. Propisano je i da je poslodavac dužan obavljati ispitivanje u radnim prostorijama vezano uz temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, buku i vibraciju... Utvrđen je nedostatak u primjeni propisa zaštite na radu.
Baranjci iznenađeni i ogorčeni odlukom
Obilazak mlina bio nuđen turistima
Duboševačko brašno iz starog mlina kupuje ili ga dobiva u zamjenu za pšenicu mnogo Baranjaca. Jedan od njih, Ivan Gajšek iz Branjina Vrha, ne može shvatiti što se dogodilo. “To je, jednostavno rečeno, bezobrazluk. To malo što smo imali uzeli su nam. Ne vidim uopće razloga. Kome smetaju”, pita se Gajšek, ističući kako je pšenicu za brašno mijenjao još prije Domovinskog rata, kada je u Duboševicu dolazio konjima, zimi se smrzavajući umotan u deku. Nakon povratka, tvrdi, među prvima je koji je nastavio s mijenjanjem pšenice za brašno, koje je, ističe, iznimno dobro.
Načuditi se ne može ni Tatjana Novačić, turistička djelatnica i vlasnica popovačkog OPG-a sa smještajnim kapacitetima. “Još uvijek se nadam da do zatvaranja neće doći. Taj je mlin od strateškog ineteresa. To je atak na male poljoprivrednike”, kaže, naglašavajući kako je u mlinu imala četiri tone pšenice, ali je odjednom morala uzeti sve brašno, kojemu je, inače, rok upotrebe oko pola godine. Dok je čekala, u mlin je, tvrdi, došlo nekoliko desetaka ljudi i svi su, poput nje, ogorčeni. Ističe kako je ugovorila nekoliko skupina turista iz Skandinavije, koje bi trebale stići u veljači iduće godine, a jedan od sadržaja upravo je obilazak starog mlina i održavanje radionica u njemu. Od svega, na žalost, možda neće biti ništa...
Pšenicu za brašno mijenja oko
300
seljaka
Kapacitet mlina je samo
600
tona brašna godišnje, a mjesečno ga izmelju otprilike za jedan šleper
Mlinski su valjak 1895. godine izradili majstori nekadašnje peštanske tvrtke Ganz es Tar
Mlin u Duboševici uvršten je u registar zaštićenih kulturnih dobara