Jakovina: Do 2030. godine u poljoprivredi će biti puno više mlađih vlasnika OPG-ova s višom stopom naobrazbe
Objavljeno 12. studenog, 2014.
Kakva je vizija hrvatske poljoprivrede do 2030. godine? Za dio sudionika jučerašnje panel-diskusije u okviru konferencije "Snaga hrvatske hrane" održane u Osijeku - svijetla i perspektivna, drugi pak ne naziru previše optimizma. Ipak svi se slažu kako moramo raditi na konkurentnosti domaćeg poljoprivrednog proizvoda i ulagati u obrazovanje. U organizaciji Poslovnog dnevnika i Grada Osijeka, jučer je na Poljoprivrednom fakultetu održana konferencija s ciljem kako bi se potaknula što brža i uspješnija distribucija znanja potrebnog domaćim poduzetnicima u prehrambenom sektoru kako bismo ostvarili željeni poslovni uzlet. Nakon dvogodišnjih okruglih stolova ovom prigodom je u Osijeku održana završna konferencija, koja je okupila velik broj ljudi iz struke. O aktualnom stanju, ali i perspektivi domaće poljoprivredne proizvodnje u središnjoj diskusiji govorili su Tihomir Jakovima, ministar poljoprivrede, Ljerka Puljić (Agrokor), Zvonimir Mršić (Podravka), Toni Raič (Udruga Baby Beef), Stjepan Zorić (klaster Slavonska jabuka), Josip Kraljičković (Zagrebačka županija) te u ime akademske zajednice akademkinja Vlasta Piližota i Krunoslav Zmaić.
Ministar Jakovina uvodno je iznio podatak kako je dobni prosjek nositelja poljoprivrednih gospodarstva između 55 i 60 godina, uz (tek) završenu osnovnu školu. Do 2030. godine priželjkuje pomlađivanje poljoprivrednih gospodarstava i obrazovaniju generaciju. Mršić iz Podravke predviđa do 2030. godine omjer 90:10 u korist izvoza, Raić je rekao da je “proizvodnja junećeg mesa lokomotiva koja može pokrenuti svu primarnu proizvodnju”. Puljić traži da se “jasno definiraju ciljevi” u poljoproizvodnji.
No, s druge strane, Zorić je glasno rekao, uz odobravanje publike, da su “trgovci najveće zlo hrvatske poljoprivrede”, Kraljičković je precizirao kako nam je potreban koncept razvoja lokalne potražnje i tržišta. Piližota je pričala o uvođenju nanotehnologije u prehrambenu proizvodnju, Zmaić kako poljoprivreda treba biti obuhvaćena svim razvojnim strategijama koje donosi središnja vlast. Zaključno, Hrvatska mora raditi na konkurentnosti svoje proizvodnje, boljem stvaranju dodane vrijednosti te brendiranju vlastite proizvodnje radi prepoznatljivosti na inozemnim tržištima.
Dario KUŠTRO
Nova snaga Slavonije
A o novim projektima “Nova snaga Slavonije”, koji bi, ako sve bude kako je planirano, u roku od dvije godine mogli dati brendirane proizvode, govorio je Marko Pipunić, vlasnik osječke Žito grupe. Najavio je gradnju pogona za proizvodnju pršuta i sira kao proizvoda s dodanom vrijednošću koji će otvoriti brojna radna mjesta te gradnju, arhitektonski atraktivnog, Prezentacijskog centra, koji bi u srce Slavonije mogao privući i do 200 tisuća gostiju godišnje.