Objavljeno 12. studenog, 2014.
Može li dugotrajno čekanje ovrhe na novčanim sredstvima dužnika obustaviti postupak? Čini se da može jer su na pojedinim sudovima u Hrvatskoj suci po službenoj dužnosti krenuli u masovno donošenje rješenja o obustavi ovrha čiji postupak traje godinama.
Inače, riječ je o jednostavnom postupku koji ne iziskuje sudsko ročište pa čak ni inicijativu stranaka u postupku, već samo rješenje suca jer bez rješenja i u slučaju da dužnik nema novca na računu pa je u blokadi, obustave nema. Međutim, na osječkom Općinskom sudu to nije slučaj, odnosno, rješenja koje donose suci nisu masovna.
- To nije ni čudo jer sudska rješenja o obustavi na temelju članka 180 a Ovršnog zakona nisu novost. Članak 180 a uveden je u Ovršnom zakonu 2005. godin, a rješenje o ovrsi na novčanim sredstvima dostavljalo se bankama. Po tome zakonu do 2005. godine nije bila sadržana odredba 180 a OZ-a, koja kaže da ako ovrhovoditelj ne bude namiren u skladu s rješenjem o ovrsi u roku od godine dana do dana dostave rješenja banci i ako u tom roku ne predloži izmjenu sredstva i predmeta ovrhe, sud će ovrhu obustaviti. Kad je ta odredba ušla u Zakon, iznosila je šest mjeseci, a 2008. godine produljen je rok na godinu dana, dok u novim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona uopće više nema te zakonske odredbe - pojasnila je Mira Brnjevarac, zamjenica predsjednika izvršnog i ovršnog odjela osječkog Općinskog suda.
Da bi sud mogao obustaviti ovrhu po službenoj dužnosti na temelju citirane zakonske odredbe potrebno je da sud u spisu ima podatak od banke o tome ima li ovršenik sredstava na računu ili ne, a taj podatak su banke dužne dostaviti i ovrhovoditelju i sudu. Ako osječki Općinski sud ima traženi podatak o sredstvima, kaže Brnjevarac, suci će donijeti rješenje sukladno čl. 180 a, a na koji je način osječki Općinski sud i postupao.
- Važno je da imamo taj podatak, jer ako ga nemamo u spisu, onda i ne možemo donositi rješenja po službenoj dužnosti. Međutim, obustava postupka ne znači ujedno i kraj cjelokupnog postupka, jer nakon što sud donese rješenje o obustavi, to ne priječi ovrhovoditelja da ponovo pokrene ovršni postupak i na taj način prouzrokuje daljnje troškove ovršeniku, a što ovrhovoditelji i čine jer nisu namireni - kaže Brnjevarac.
Može se zaključiti da navedenim obustavama ovršenici ne dobivaju ništa. Naprotiv, povećavaju se troškovi ovrhe jer ovrhovoditelji gotovo redovito nakon što prime rješenje o obustavi po službenoj dužnosti ponovno pokreću ovrhu. U konačnici, to ne znači da je ovršenik oslobođen plaćanja, a zastare nema jer jednom pokrenuti postupak ne može zastarjeti.
Marija MIHELIĆ
4649
prijedloga za ovrhu zaprimio je osječki Općinski sud lani što je, za ukupno 261 radni dan, čak 17 prijedloga dnevno