Objavljeno 12. studenog, 2014.
Poljoprivrednicima je potrebno više informacija o proizvodnji konoplje
ĐAKOVO – Omogućavamo uzgoj konoplje u industrijske svrhe - objavila je Vlada na svom FB profilu, podastrijevši Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju zloporabe droga. Vlada ga mijenja zbog velikog interesa poljoprivrednika, poduzetnika i inoinvestitora koji u glas poručuju: “Omogućite maksimalno iskorištavanje industrijske konoplje”, jer se u našoj sadašnjoj praksi koristi samo zbog sjemena za ljudsku i stočnu ishranu, a ostatak biljke se zaorava. Time RH doslovce zaorava veliko bogatstvo i sirovinu za široku lepezu proizvoda. Među prvima koji reagiraju na izmjene zakona u korist konoplje danski je ulagatelj koji u Požeškoj kotlini namjerava graditi prvu tvornicu za preradu konoplje u ovom dijelu Europe, a potom i tvornicu strojeva i opreme za njeno skidanje i preradu.
Tražena na svjetskom tržištu
“Svjetsko tržište gladno je za industrijskom konopljom”, poručuje čelni čovjek danskog ulagatelja u RH Jan Lund Larsen. A u spomenutom Prijedlogu Zakona u čl. 3. st. 1 mijenja se i glasi: “Zabranjuje se uzgoj biljaka iz kojih se mogu dobiti droge te izrada, posjedovanje i promet droga, biljki i dijelova biljki iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droge, osim pod uvjetima određenim ovim zakonom u medicinske, prehrambene, industrijske, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe.” Predlagatelj te izmjene pojašnjava: “Ovim člankom omogućio bi se uzgoj konoplje u industrijske svrhe (tekstilna, građevinska), za što se koriste stabljike biljke konoplje te bi se omogućio uzgoj konoplje i u industrijske svrhe.” “Konačno!”, uzvikuju mnogi na povratak konoplje na naša polja, jer od nje se može proizvesti čak 25.000 raznih proizvoda. Pozdravlja to i prof. dr. sc. Milan Pospišić, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je za “Glas” svojedobno podsjetio kako je njezin uzgoj u nas imao tradiciju, 1960-ih Hrvatska je bila div u uzgoju konpolje, ali je njena proizvodnja i prerada ugašena 1990-ih. Pospišić je ocijenio da se u posljednje tri godine javlja znatan interes za uzgoj konoplje, o čemu svjedoče i podaci Ministarstva poljoprivrede - 2013. podneseni su zahtjevi za uzgoj konoplje na 170 ha, a samo do svibnja 2014. na više od 600 ha.
Seljaci zainteresirani
A kako teren reagira na mijenjanje zakona zbog industrijske konoplje? Svoju šansu u njenoj proizvodnji, uz tradicionalne kulture, vidi i Šandor Sabo iz Karanca.
- Sve više razmišljam o prelasku bar dijela proizvodnje na takve kulture. No čujem od drugih da konoplja lomi kombajne, o čemu ću se dodatno raspitati kod struke. S konopljom bih startao s manjim površinama - razmišlja Sabo.
– Reakcije na zakonske izmjene jako su pozitivne, svi smo očekivali da napokon dođe nešto unosno, a konoplja to jest. Jer, već na proizvodnji njenog sjemena je pozitiva, a sa stabljikom prihod je veći i pet do šest puta. Prema izračunima, prihod od konoplje bit će oko 35.000 kn/ha! Predstavnici danske tvrtke prezentirali su nam svoju investiciju s konopljom i sve vrlo ohrabruje. Interes za konoplju je apsolutan, jer su sve dosadašnje kulture podcijenjene. I sam sam ostavio čestice za sijanje konoplje. Istina, ona lomi kombajne, no Danci kažu da stoje na raspolaganju svojim strojevima - optimističan je Zvonko Pipić iz Jugova Polja.
No, ratar Mario Milušić iz Piškorevaca ne dijeli njegovo oduševljenje.
– Nisam zainteresiran za konoplju, ni govora! Nemam iskustva u tome, ostajem vjeran tradicionalnim kulturama - rezolutan je Milušić. Dodaje, u cijelom selu nema interesa. Priredila: S. Župan; Surađivali: L. Aničić, I. Getto, M. Lešić Omerović, AGM Kruna
Nova šansa za poplavljene
I poljoprivrednici na poplavljenom području prate liberazlizaciju i legalizaciju konoplje i priznaju da su zainteresirani za uzgoj.
- Znamo da je riječ o izuzetno korisnoj biljci koja ima golem gospodarski potencijal, a nakon katastrofe koju smo proživjeli i šteta koje smo pretrpjeli, spremni smo proizvoditi nešto što je dohodovno. Sada, kada su poljoprivrednici u Cvelferiji u velikim problemima, mislim da bi se velik broj njih preorijentirao na uzgoj konoplje, samo moramo znati računicu, koliki je ulog i zarada, jer, naravno, nas zanima sve što je privlačno i gdje se može zaraditi - kaže Antun Golubović, iz Đurića.
Gunjanci smatraju da bi bilo vrlo korisno kada bi ih netko o tome detaljno informirao i educirao.
- Imamo informaciju da se konoplja, osim kao glavna kultura, može odlično iskoristiti i kao pretkultura koja štiti polja i čisti tlo od raznih metala i pesticida, tako da smo po tom pitanju vrlo otvoreni i spremni za novu kulturu na našim poljima - kaže nam Marko iz Rajevog Sela.
U Črnovcima bila najveća kudeljara
Nitko ih nije slušao
- Tih 1990-ih neopravdano smo zatrli jednu uhodanu proizvodnju i sada opet krećemo gotovo iz početka - negoduju na gospodarsku politiku iz novije nam prošlosti mnogi, a među njima i Darko Dorkić, načelnik Općine Marijanci, na čijem je području, u Črnkovcima, djelovala u RH najveća i zadnja zatvorena kudjeljara.
- Zapravo je smiješno, pa i pomalo groteskno, posljednjih dana slušati priče koje svi jako dobro znamo - kako nam je uzgoj konoplje potreban i koristan, jer u vrijeme kada smo mi na sav glas na to upozoravali – nitko nas nije htio slušati i Kudeljara se ugasila zajedno s tehnologijom uzgoja i prerade konoplje. Sada ponovno podizati iz pepela nešto što se svjesno uništilo zbog nama i danas nerazumljivih odluka, iznimno je teško, jer se vremenom ovaj kraj preorijentirao na drugu vrstu proizvodnje i uzgoj stočne hrane. Svi znamo da to zahtijeva i golema ulaganja koja si samo malobrojni mogu priuštiti, zbog čega teško možemo vjerovati da će se u dogledno vrijeme ova djelatnost uspjeti revitalizirati na ovim prostorima, koji su bili i svojevrsni hrvatski brend za uzgoj lana i konoplje - ogorčen je potezima iz prošlosti Dorkić.
Črnkovačka Kudjeljara radila je više od 40 godina, a u najboljim godima zapošljavala je oko
400
radnika i vrsnih stručnjaka iz Valpovštine i Donjomiholjštine
Proizvodnja sjemena
je pozitiva, a sa stabljikom prihod raste pet do šest puta