Objavljeno 3. studenog, 2014.
U liječenju danas je moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar, odnosno lijekove koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu i koji rade “čuda” ako ih bolesnik primi unutar prva 3 sata nakon udara
Vezani članci
ODREĐENOM BROJU MOŽDANIH UDARA PRETHODE "UPOZORAVAJUĆI ZNACI"
Moždani udar jedna je od najzastupljenijih bolesti od koje se u današnje doba umire.
Prema podatcima Ministarstva zdravlja, u Hrvatskoj je moždani udar na drugom mjestu po smrtnosti, dok je u razvijenim zemljama svijeta na četvrtom, a u svijetu godišnje oko 15 milijuna ljudi doživi moždani udar, od čega ih šest milijuna umre.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj izazvan poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Čimbenici rizika
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara. Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge čimbenike rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara.
Liječnici ističu kako je dob najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Tu zabrinjava podatak da se kroz proteklo desetljeće snizila dob bolesnika koji su doživjeli moždani udar, pa tako trenutno čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine. I neke bolesti predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.
Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se, pak, može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina.
Vrste moždanih udara
Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski, koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu, a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15 posto moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždnog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je, pak, bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile, što izaziva sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile.
No valja napomenuti kako je, bez obzira na tipizaciju, moždani udar povezan s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, a u dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, dok trećina bolesnika ostaje trajno onesposobljena i potpuno ovisna o tuđoj pomoći.
Liječenje i rehabilitacija
S obzirom na to da je moždani udar hitno medicinsko stanje, zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi.
U liječenju danas je moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar, odnosno lijekove koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Na taj način omogućuje se ponovna uspostava krvotoka i sprječava se odumiranje živčanih stanica. Ova terapija može se primijeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima. Stoga je, na žalost, rezervirana samo za manji broj bolesnika.
Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar s obzirom na to da brojna istraživanja govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na bolesnike koji su bili liječeni na drugim odjelima.
Nakon završenog akutnog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljenim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije. Program rehabilitacije treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka, a potrebno ju je započeti što je to ranije moguće, te se u program rehabilitacije treba uključiti i obitelj bolesnika. Nakon preboljenog moždanog udara potrebno je djelovati na smanjivanje i/ili uklanjanje čimbenika rizika za nastanak moždanog udara kako bi se spriječila pojava ponovljenog moždanog udara.
Ivana SOLAR
Simptomi moždanog udara
l utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
l poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
l naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
l nagla glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
l gubitak ravnoteže povezan s drugim simptomima
l omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima
ZANIMLJIVOST Čokolada smanjuje rizik od moždanog udara!
Već otprije brojnim je studijama dokazano da umjerena konzumacija čokolade blagotvorno djeluje na srce. Nedavno objavljena švedska studija dodaje još jedno blagotvorno djelovanje čokolade - smanjenje rizika od moždanog udara. Istraživači su svoje zaključke utemeljili na velikoj prospektivnoj studiji provedenoj među muškarcima u Švedskoj te na metaanalizi prije provedenih studija. Uočeno je da su osobe koje su konzumirale najveće količine čokolade imale 17 posto niži rizik od moždanog udara od osoba koje su vrlo rijetko ili uopće nisu jele čokoladu. Metaanalizom obrađeni su podaci iz pet studija, u kojima je registrirano 4260 slučajeva moždanog udara te informacije o konzumaciji čokolade. Analizom podataka istraživači su utvrdili da osobe koje najviše konzumiraju čokolade imaju 19 posto manji rizik od moždanog udara u odnosu prema osobama koje čokoladu ne konzumiraju. Također su izračunali da za svakih dodatno pojedenih 50 g čokolade tjedno rizik za moždani udar pada za 14 posto. Autori istraživanja smatraju da su za takvo djelovanje čokolade zaslužni flavonoidi čokolade, odnosno njihovo antioksidativno, protutrombotičko i protuupalno djelovanje.
U Hrvatskoj je moždani udar na drugom mjestu po smrtnosti, dok je u razvijenim zemljama svijeta na četvrtom