Objavljeno 3. studenog, 2014.
Vezani članci
MOŽDANI UDAR - SMRTONOSI NEUROLOŠKI POREMEĆAJ CIRKULACIJE U MOZGU
Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema. Jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti i vodeći uzrok invaliditeta u odraslih osoba. Više od dvije trećine pogođenih živi u zemljama u razvoju, a gotovo 40 % starije je od 70 godina. U Osječko-baranjskoj županiji moždani je udar drugi po učestalosti uzrok umiranja. Godine 2012. od posljedica ove bolesti u našoj je županiji umrlo 705 osoba, odnosno 17,2 % svih umrlih. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), jedna od šest osoba će tijekom života dobiti moždani udar.
Što je moždani udar?
Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje prouzročeno poremećajem cirkulacije u mozgu zbog iznenadnog, djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga. Moždani udar može biti ishemijski (prouzročen ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (prouzročen puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 80 % moždanih udara su ishemijski, koji mogu biti posljedica tromboze ili embolije. Oko 15 % moždanih udara su hemoragijski, a ostalih 5 % moždanih udara posljedica su drugih rjeđih bolesti. Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci". To su prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i povuku se nakon kraćeg vremena, a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). TIA je naglo nastali neurološki deficit koji je reverzibilan (povratan) u 60 minuta. Simptomi se vežu za karotidni ili vertebrobazalni slijev. TIA može biti povezana s aterosklerozom krvnih žila vrata (50 - 70 %), embolusima iz srca (5 - 20 %), hipotenzijom ili poremećajima srčanog ritma. Od 2 do 5 % bolesnika koji su imali TIA-u dobije moždani udar u sljedećih mjesec dana. U vrijeme TIA-e nastaje kompletan neurološki deficit (gubitak vida, hemipareza, disfazija). Svaka TIA zahtijeva detaljnu neurološku obradu.
U zbrinjavanju moždanog udara razlikujemo tri razine: prevenciju (sprečavanje), intervenciju tijekom akutne faze bolesti te skrb tijekom i nakon liječenja. Sukladno s American Stroke Association, više od 80 % moždanih udara može se spriječiti ako se prepoznaju i posljedično eliminiraju/reduciraju čimbenici rizika.
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara, a nazivaju se čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Čimbenike rizika dijelimo u dvije velike skupine; nepromjenjivi čimbenici rizika (dob, spol, rasa, genetski čimbenici, meteorološke prilike, geografska lokacija) i promjenjivi čimbenici rizika (nizak socioekonomski status, nezdrava prehrana, mala tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina - debljina, pušenje, stres, zlouporaba alkohola i droga te uzimanje određenih lijekova). Dob je znatan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Starije osobe češće obolijevaju od moždanog udara, no čak 46 % moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.
Primarna prevencija
Određene bolesti poput hipertenzije, bolesti srca, hiperlipoproteinemije (povišene masnoće u krvi), šećerne bolesti i migrene višestruko povećavaju vjerojatnost nastanka moždanog udara. Prethodno preboljeli moždani udar, kao i TIA, te neke druge bolesti (bolesti štitnjače, zubnog mesa, herpes zoster) također djeluju kao čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Primarna prevencija ove bolesti najučinkovitiji je oblik prevencije. Programi prevencije su usmjereni na unaprjeđivanje zdravlja i promjene stila života: reguliranje tjelesne težine (indeks tjelesne mase u rasponu 18.5 - 24.9), promjena prehrane (smanjivanje unosa soli, masti i ugljikohidrata, uvođenje prehrane s dosta voća, povrća, ribe i maslinova ulja), redovita tjelesna aktivnost (najmanje 30 min dnevno), prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, individualni načini izbjegavanja stresa te provođenje preventivnih zdravstvenih pregleda (sistematski pregledi).
doc.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med., specijalist javnog zdravstva
PRIDRŽAVAJTE SE SLJEDEĆIH UPUTA
Da biste smanjili rizik od nastanka moždanog udara, potrebno je promijeniti štetne životne navike.
l KONTOLIRAJTE KRVNI TLAK. Ako Vam je povišen krvni tlak, slijedite upute svog liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjujete rizik obolijevanja od moždanog udara i bolesti srca.
l PRESTANITE PUŠITI. Pušenje cigareta povezano je s rizikom od razvoja moždanog udara. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti u posljednjih 2 - 5 godina u odnosu prema pušačima.
l REDOVITO VJEŽBAJTE I ZDRAVO STARITE. Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, održavate preporučenu tjelesnu težinu i osjećate se bolje. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Tjelesna aktivnost (brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, rad u vrtu) smanjuje rizik od moždanog udara i bolesti srca. Prije započinjanja bilo kojeg oblika programirane tjelesne aktivnosti razgovarajte sa svojim liječnikom.
l HRANITE SE ZDRAVO. Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristite sol (3 g natrija na dan), radije dosoljavajte hranu pri kušanju. Povećajte unos povrća, voća i ribe.
l KONTROLIRAJTE ŠEĆERNU BOLEST. Ako se ne liječi, šećerna bolest može oštetiti krvne žile i tako izazvati začepljenja, koja su jedan od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
l ODMAH IZVIJESTITE SVOG LIJEČNIKA O ZNAKOVIMA MOŽDANOG UDARA. Ako se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara, odmah izvijestite svog liječnika. Moždani udar ima bolji terapijski ishod ako se liječenje započne u prvih 3 - 6 sati od početnog događaja.