Novosti
UZ BOK ITALIJI I LATVIJI

Petina Hrvatske u riziku je od siromaštva, to je više od 837 tisuća ljudi
Objavljeno 31. listopada, 2014.

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,5 posto, a ona je približno tolika i u Italiji i Latviji pokazalo je novo istraživanje Državnog zavoda za statistiku. Ta je stopa među zemljama EU-a viša u Bugarskoj, Grčkoj, Litvi, Rumunjskoj i Španjolskoj. Kada se zbroje rizik od siromaštva i rizik od socijalne isključenosti (zbog nedostatka novca i stigmatizacije koju može prouzročiti nezaposlenost reduciraju se socijalne veze i raste vjerojatnost socijalne izolacije), u Hrvatskoj dolazimo do poražavajuće brojke od 29,9 posto građana RH.

U 2013. stopa rizika od siromaštva najviša je za nezaposlene osobe i iznosi 43,2 %. Najniža stopa rizika od siromaštva je za zaposlenike i iznosi 4,8 %. Gotovo petnaest posto građana Hrvatske ne može si priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije (popis tih devet stavaka donosimo u okviru uz ovaj tekst, nap.a.).

Pokazatelji siromaštva izračunani su iz podataka Ankete o dohotku stanovništva i temelje se na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosi 22.916 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 48.124 kune na godinu.

Zanimljivo je pogledati i Ginijev koeficijent, koji je mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2013. iznosi 30,9 %. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala isti dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0 %. Što je vrijednost bliža 100 %, to je dohodovna nejednakost veća. Zanimljivo je da je Hrvatska u toj kategoriji gotovo jednaka Luksemburgu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, no u tim je zemljama broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti od pet do deset posto niži.

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,5 % na stopu od 29,7 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 44,6 posto, a među zemljama EU-a je viša u Portugalu, Rumunjskoj, Mađarskoj, Litvi, Italiji i Grčkoj. E.Soudil

Stavke materijalnog oskudijevanja:

1) kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga kredita

2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće

3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan

4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak

5) nemogućnost kućanstva da si priušti telefon

6) nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji

7) nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje

8) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil

9) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Na koronavirus 87 novopozitivnih osoba

2

OKUPLJANJA U VRIJEME EPIDEMIJE

Na oglas za četiri koronaredara javilo im se 20 osoba

3

622 PACIJENTA NA BOLNIČKOM LIJEČENJU, 38 NA RESPIRATORU

U Hrvatskoj rekordnih 1424 novozaraženih, umrlo 11 osoba