Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,5 posto, a ona je približno tolika i u Italiji i Latviji pokazalo je novo istraživanje Državnog zavoda za statistiku. Ta je stopa među zemljama EU-a viša u Bugarskoj, Grčkoj, Litvi, Rumunjskoj i Španjolskoj. Kada se zbroje rizik od siromaštva i rizik od socijalne isključenosti (zbog nedostatka novca i stigmatizacije koju može prouzročiti nezaposlenost reduciraju se socijalne veze i raste vjerojatnost socijalne izolacije), u Hrvatskoj dolazimo do poražavajuće brojke od 29,9 posto građana RH.

U 2013. stopa rizika od siromaštva najviša je za nezaposlene osobe i iznosi 43,2 %. Najniža stopa rizika od siromaštva je za zaposlenike i iznosi 4,8 %. Gotovo petnaest posto građana Hrvatske ne može si priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije (popis tih devet stavaka donosimo u okviru uz ovaj tekst, nap.a.).

Pokazatelji siromaštva izračunani su iz podataka Ankete o dohotku stanovništva i temelje se na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosi 22.916 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 48.124 kune na godinu.

Zanimljivo je pogledati i Ginijev koeficijent, koji je mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2013. iznosi 30,9 %. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala isti dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0 %. Što je vrijednost bliža 100 %, to je dohodovna nejednakost veća. Zanimljivo je da je Hrvatska u toj kategoriji gotovo jednaka Luksemburgu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, no u tim je zemljama broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti od pet do deset posto niži.

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,5 % na stopu od 29,7 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 44,6 posto, a među zemljama EU-a je viša u Portugalu, Rumunjskoj, Mađarskoj, Litvi, Italiji i Grčkoj. E.Soudil