Oni koji misle kako su najgori susjedi bučni studenti, zahtjevni umirovljenici, ili obitelj s mnogo djece, utjehu mogu pronaći u činjenici da u konkurenciji najnepoželjnih susjeda u Osijeku ipak vodi - država.

Jer dok se s ostalima čovjek može bar porječkati i tako si olakšati dušu, ako već za problem nema rješenja, ovaj tihi suvlasnik (država) ne ostavlja prostora za ništa osim nakupljanje frustracija.

Da postoji pregršt problema u zgradama gdje je vlasnik jednog ili više stanova upravo država, potvrđuju iz osječkog Zavoda za stanovanje, pod čijim je upravljanjem 20.800 stambeno-poslovnih jedinica (u 1600 zgrada), od kojih je čak 1100 u vlasništvu Republike Hrvatske. Objašnjavaju kako je najteža situacija kada je u pitanju izvođenje poslova redovite uprave.

- Poslovi redovite uprave su redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja i stvaranja primjerene zajedničke pričuve predvidive za buduće troškove, poput zamjene pokrova, popravka pročelja, redovitog servisa dizala. Hitnim popravcima smatraju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprječavaju posljedice opasne za život i zdravlje ljudi, kao i veća oštećenja nekretnine, poput kvarova na plinskim i električnim instalacijama, prodiranja oborinskih voda u zgradu, otpadanja dijelova pročelja i znatnija oštećenja krova. Kod nužnih popravaka ne postoji tolika iznenadnost, niti je potrebna tolika brzina prilikom izvršenja popravka (sanacija krovne konstrukcije, sanacija dimnjaka, popravak pročelja i ravnih i kosih krovova...). Trebao bi postojati dogovor kada se suvlasnici moraju dogovoriti oko zajedničkog ulaganja u zgradu i kada zajedno žele iskoristiti našu kreditnu liniju subvencioniranu od strane Županije i Grada Osijeka za obnovu zgrada s mogućnosti naplate kredita iz pričuve. To je u pravilu nemoguće izvesti kod stambenih zgrada gdje je većinski suvlasnik RH, jer Zavod kao upravitelj zgrade ne može dobiti suglasnost RH da se krene sa sanacijom, odnosno da se pokrene procedura ishođenja kredita. Naime, nakon raspisivanja natječaja za radove i prikupljanja ponuda od pet izvođača, sve suvlasnike zgrade obavještavamo o pristiglim ponudama i tražimo suglasnost za izvođenje radova. No, suglasnosti od RH u pravilu ne stižu. I tu obično bude kraj priče kada je u pitanju izvođenje radova na sanaciji na što su, naravno, ostali suvlasnici ogorčeni, objašnjava Mario Bugarić iz pravne službe Zavoda.

Dodaje, iako rjeđe, ništa manje nisu mučne situacije kada je nužan ulazak u stanove u državnom vlasništvu zbog hitnih popravaka ili obavljanja poslova etažiranja.

- Problemi postoje i kod situacija poput puknuća vodovodne cijevi, a stan u vlasništvu RH je prazan i zapečaćen. Šteta nastaje svim suvlasnicima, a ne može se otkloniti. Imali smo situacije kada smo morali aktivirati i vatrogasce da ulaze u takve prazne stanove. Događa se i da stanovi imaju najmoprimce, ali da oni odbijaju pustiti u stan osobe koje izvode građevinske radove, ili obavljaju potrebne izmjere zbog etažiranja. Tvrde da ih je strah omogućiti pristup stanu kako im najmodavac ne bi otkazao ugovor o najmu stana(?!) - kaže Bugarić.