Objavljeno 31. listopada, 2014.
U diljskim stijenama su fosili školjkaša, koralja, ježinaca i puževa
SLAVONSKI BROD - Prije 65 milijuna godina današnji planinski masivi nisu postojali, a na mjestima velikih kopnenih platoa prostirala su se mora. Priča o Pljuskari, danas najzanimljivijoj destinaciji brodskih planinara, gljivara i ljubitelja prirode na južnoj padini Dilj-gore, spomenik je na jedno od drevnih razdoblja - početkom kenozoičkog razdoblja, kada se na mjestu današnjih nizina i brda prostiralo more.
Područje kanjona Pljuskare ispod Vidovog brda čine tri kanjona nastala erozivnim djelovanjem vode koja se iz četiri manja izvora danas slijeva niz padine Dilja tvoreći potok Petnju, čijom je retencijom nastalo istoimeno akumulacijsko jezero. Tu su i četiri grebena.
- Posebnost Pljuskare su stijene u bokovima njezinih kanjona koje predstavljaju najstarije naslage na Dilj-gori, taložene u vrijeme kad je na našim prostorima bilo Panonsko more, prije 15 - 17 milijuna godina. Panonsko more bilo je toplo i plitko, slično današnjem Mediteranu i obilovalo je raznolikim biljnim i životinjskim vrstama. Dio tih vrsta ostao je trajno zapisan u diljskim stijenama u obliku fosila, odnosno okamenjenih školjkaša, koralja, ježinaca i puževa, koje nalazimo na Pljuskari - kaže geologinja Muzeja brodskog Posavlja, Ivana Maruščak, autorica izložbe postavljene u izložbenoj dvorani.
Najbogatije nalazište okamina ježinaca u kontinetalnoj Hrvatskoj nalazi se upravo na Pljuskari. Latinskog naziva Clypeaster scillae, ovi organizmi kretali su se nekada po podlozi Panonskog mora.
- Premda se ne zna zašto su bili najbrojniji, pretpostavlja se da su razlog tome najrobusnije ljušture, zbog čega su i ostale očuvane, kao i školjkaši te koralji - zaključuje Ivana.
Za planinare i šetače po brdima Pljuskare zanimljiva je činjenica da su “današnje stijene na Dilj-gori tada bili tek pijesci na dnu mora”. Posjetitelji i danas u stijenama često nailaze na okamine - fosilni materijal koji je godinama skupljao sada pokojni geolog Dinko Kozak, od kojega je svojedobno i potekla ideja o izložbi.
Kanjoni Pljuskare značajan su geološko-paleontološki lokalitet, a danas ga, osim planinara koji su sagradili i planinarsku kuću, najčešće posjećuju razni ljubitelji prirode. No možda bi u skoroj budućnosti Pljuskara mogla postati i turističko odredište, do kojega se laganim hodom od Glogovice stiže za manje od sat vremena.
Marija RADOŠEVIĆ
Zaštititi kao geološki spomenik, ali i od devastacije skupljača
- Činjenica da su kanjoni u postupku proglašenja geološkog spomenika Hrvatske dovoljno govori o njihovoj važnosti. Pljuskaru je nužno zaštititi, ne samo kategorizacijom vrijednosti njezinih kanjona nego i fizički jer se devastacija fosilnih ostataka u stijenama događa gotovo svakodnevno. Budući da se mnogo fosilnog materijala nalazi u posjedu pojedinaca, cilj je ove izložbe i potaknuti brojne skupljače na suradnju te da svoj materijal ustupe Muzeju, gdje će biti utvrđena njegova stvarna vrijednost, a bit će dostupan ne samo stručnoj javnosti nego i širem krugu ljudi - apelira Ivana Maruščak.
Panonsko more bilo je toplo i plitko, slično današnjem Mediteranu