Rijetko je kad Halloween, populistički praznik znan i kao Noć vještica, imao šire simboličko značenje od ovogodišnje parade koje se za noć između 31. listpada i 1. studenoga priređuje diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj.

Doduše, tražiti poveznice u doslovnom smislu ipak je pretjerano, no teško se oteti dojmu da ovogodišnja Noć vještica pada u vrijeme kad svijet proživljava svoje najteže trenutke u 21. stoljeću. Drugim riječima, živimo pod presingom bezbroj globalnih i lokalnih strahova pa se čini da smo doista u nekom vještičjem kolu iz kojeg nikako ne možemo izići.

I tako, u okruženju posve realnih strahova, primjerice virusa ebole, terorizma i ratova, kriza i socijalne nesigurnosti, prirodnih katastrofa (poplave, potresi, uragani...), manifestacije poput Noći vještica sa svojim bizarnim, nerijetko nadrealnim ugođajem, svojevrsni su ventil za pražnjenje nagomilanih frustracija s kojima se susrećemo svednevice. U apsurdnom svijetu u kakvom živimo, apsurdne fešte, poput partijanskog Halloweena, efikasni su otklon od problema, svojevrsni eskapizam za jedan dan (noć), trenutak kod se i najgore zlo može ismijati, a posve ozbiljim stvarima pristupiti na posve neozbiljan način. Budući da je riječ o uvodu u Dan mrtvih, Halloween ismijava i smrt, što pak ne znači da se ne poštuju mrtvi, naprotiv, mrtvi neće biti manje spokojni ako večer prije Dana Svih svetih/mrtvih uokolo paradiraju kreature odjevene kao zombiji, vještice i vampiri, a izbušene bundeve s upaljenim svijećama u izbušenim rupama krase prozore naših domova.

Bilo kako god, milijuni budneva spremno čekaju svoj trenutak slave, spremni su i milijuni svijeća, a kostimi, smiješni, ali i zbilja jezoviti, maske i šminka, užurbano se pripremaju za najluđe odavanje počasti poganskoj tradiciji koja u globalnom konzumerističkom svijetu posljednjih godina poprima i novo, marketinško i tržišno značenje.

Naravno da Halloween nije po volji kršćanskoj tradiciji, jer je u suprotnosti s njezinim dogmatskim temeljima. No, može se Halloween nekome sviđati ili ne sviđati, ali teško da se može prihvatiti teza da s Noći vještica zlo ulazi u naše domove pa ćemo sad svi podleći mračnim silama ako bušimo bundeve, ili se odijevamo kao vješci i vještice. Tu i takvu pogansku tradiciju u osuvremenjenoj trivijaliziranoj verziji valja motriti i tumačiti ponajprije u kontekstu sveopćeg ovodobnog potrošačkog ludila, društva jeftinih senzacija i medijskog spektakla, ali i u kontekstu “kulture smrti”, koja se također dobro prodaje i kad je fingirana i kad je stvarna. Drugim riječima, ako smo svakog dana bombardirani slikama užasa iz Sirije i Iraka, egzekucijama nad nedužnim (ISIL), mrtvima iz Ukrajine, širenjem terorizma i širenjem pogubne virusne epidemije ebole, umiranjem stotine tisuća od gladi u Africi i kojekakvim drugim strašnim događanjima sa svih strana svijeta, zdvajati nad nekakvim strašnim posljedicama koje može prouzročiti Noć vještica oliti Halloween, doima se neozbiljnim i smiješnim.

Prije se može zaključiti da se i modernizirana inačica Noći vještica na simboličkoj razini posve uklapa u širi kontekst svijeta u kome živimo. Smrt je, naime, kurentna roba i kad je stvarna i kad je maskirana u kojekakvim spodobama za Noć vještica. Dakako, pritom partijanerski Halloween preuzet iz Amerike ne treba poistovjećivati s kršćanskim blagdanom Svih svetih, koji slavi sve svece i one koji to još nisu postali, koji je dan spokoja, prisjećanja pokojnih, molitva za njih i dan obilaska grobova. Također Halloween, kao osuvremenjeni komercijalni kičeraj, ne treba poistovjećivati s drevnim pretkršćanskim keltskim festivalom mrtvih, u kojem 1. studenoga označava početak zime, početak nove godine, te početak i kraj životnog ciklusa. Jedino nad čime se valja zamisliti jest to što je Noć vještica, odnosno Halloween, odavno izgubio svoj izvorni smisao kroz globalizirani sustav posvemašnje banalizacije i komercijalizacije svega i svačega pa tako i drevnih običaja. Jer participirati u Noći vještica, ismijavati smrt u tragikomičnim varijantama, samo je jednokratni čin masovne zabave, a nikako čin kojim će netko pobijediti strah, smrt i duhove.

Ipak, nije ni svaka zabava isključena iz veze sa stvarnošću pa tako ni Halloween. I tu se sad možemo vratiti do početka ovoga teksta. Naime, koliko god danas Noć vještica kao poganska tradicija bila do krajnjih granica iskomercijalizirana, promatrajući Halloween u kontekstu stvarnosti nije teško zaključiti da se iluzija i stvarnost sve više isprepliću u svijetu koji je odavno banalizirao i život i smrt.