Više od 200 predstavnika pilanske industrije i šumarstva, znanstvene zajednice, trgovaca drvom i dobavljača tehnologije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Turske, Austrije, Njemačke, Italije i Francuske okupio je 5. kongres pilanara jugoistočne Europe u Slavonskom Brodu.

Svi su oni jučer razmijenili stručna iskustva o stanju u drvoprerađivačkom sektoru. Vlasnici pilana podsjećaju kako je glavni problem sektora dostupnost sirovine, posebno srednje velikim i malim pogonima.

- Mislimo da sirovine ima dovoljno, ali država treba više voditi brigu o tome jesu li prioritet mali i srednje veliki pilanari ili okolna tržišta. Važnost ovakvih pogona posebno se ističe u područjima sa slabijom naseljenošću, gdje pilana s petero zaposlenih ima jednaku važnost kao 5000 zaposlenih u Zagrebu - smatra Josip Korenić, vlasnik srednje velike pilane iz Bosiljeva koja s 12 zaposlenih godišnje proizvede 12.000 prostornih metara ispiljenog drva.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je i otvorio kongres, naglašava, pak, kako sirovina nije problem.

- Kroz višegodišnje ugovore želimo potaknuti veću finalizaciju proizvodnje. Želimo postići model koji će dati veću sigurnost proizvođačima - kaže ministar, navodeći kako cijeli sektor trenutno ima pozitivan trend.

- Drvoprerađivački sektor je trenutno na 350 milijuna dolara suficita, a hrvatski izvoz u ovom sektoru vrijedan je oko milijardu dolara. Posebno raduje što je od 2012. godine zabilježena i pokrivenost uvoza izvozom u proizvodnji namještaja - dodao je Jakovina.

O važnosti branše u kojoj je i danas u Hrvatskoj oko 400 aktivnih sudionika s dvadesetak tisuća zaposlenih i oko 10 posto ukupnog hrvatskog izvoza, govorio je i predsjednik Drvnog klastera, Darko Prodan.

- Prilike nisu idealne, a sve može biti još bolje ako se osigura pristup najmodernijim tehnologijama - kaže Prodan, no on ipak vjeruje kako pilanarima predstoji bolja budućnost.

Proizvodnja peleta, energenta s visokom dodanom vrijednošću, također pokazuje uzlazne trendove, iako se osjeća nestašica energetske sirovine zbog pritiska kupaca iz okolnih zemalja EU. Raoul Cvečić Bole iz delničkog “Energy pellets” među desetak je proizvođača peleta u Hrvatskoj koji raspolaže kapacitetom od oko 260 tisuća tona godišnje, od čega oko 200 tisuća završi u izvozu, što smatra pogrešnim.

- To je dobro za deviznu bilancu Hrvatske. Međutim mi kao udruga proizvođača peleta tvrdimo da bi bilo bolje da pelet ostane i koristi se u Hrvatskoj. Razlozi su ekonomski i ekološki. Osim što je 50 posto jeftiniji od fosilnih goriva, poput loživog ulja, pelet je važan u ekološkom smislu. Zašto da mi postotak ugljičnog dioksida smanjujemo drugima u EU kada je to i naš problem - smatra Cvečić, očekujući potporu države za otvaranje domaćeg tržišta koje će pelete koristiti kao energetski resurs.