Objavljeno 28. listopada, 2014.
Rad za 1600 kuna mnogima je osigurao prvo radno iskustvo, ali je loš za starije radnike
Vezani članci
REZANJE SREDSTAVA
Otkako je u listopadu 2011. zaživjela mjera poticanja zapošljavanja mladih za 1600 kuna, mnogi su podigli glas protiv ovakvog načina stjecanja iskustva za novake na tržištu rada.
Negativne su se konotacije javnošću pronosile u svim smjerovima. Od toga kako je degradirajuće da osobe sa završenim fakultetima rade za 1600 kuna, do prozivki za nepotizam kada je riječ o izboru osoba za stručno osposobljavanje u državnim institucijama. No jednu stranu ove priče kao da nitko ne vidi, a ipak o njoj svi pričaju - blokada tržišta rada za osobe u radnom odnosu koje što zbog obiteljskih prilika, što želje za napretkom u karijeri ili čak mobinga žele promijeniti radno mjesto.
Preskup pothvat
Upravo na taj problem upozorava Osječanka (37) koja iza sebe im 14 godina radna staža u istoj tvrtki gdje, kako kaže, svakodnevno radi isti, zatupljujući posao od kojega ne može pobjeći.
- Kada sam diplomirala ekonomiju, bilo sam presretna što sam se ubrzo zaposlila u administraciji tada uspješne lokalne tvrtke. Živjela sam s roditeljima, plaća je bila pristojna, dovoljna za izlaske, odjeću, putovanja, pa čak i za štednju. Vjerovala sam u svoje sposobnosti, mogućnost napretka, daljnjeg školovanja. No, evo, 14 godina poslije, radim isti posao koji sam radila i prve godine zaposlenja, a plaća mi je čak i nešto manja s obzirom na to da su nam na račun krize ukinuli sve beneficije. U međuvremenu sam se udala, imam dvoje djece, dva kredita, ni kod supruga u tvrtki nije situacija bajna... Želim promijeniti posao, ali iako posljednje dvije godine aktivno tražim novo radno mjesto, to se pokazuje nemogućim. Sva radna mjesta za koja sam kvalificirana i koja bih sa svojim iskustvom mogla raditi oglašavaju se uz oznaku 'stručno osposobljavanje'. Tu i tamo se i nađe neka privatna tvrtka koja zapošljava za pravo, pa pokušam, ali kada su u pitanju državne tvrtke, lokalna samouprava i njena pripadajuća poduzeća, stručno osposobljavanje je pravilo - priča razočarana Osječanka. Dodaje, raditi za 1600 kuna ne može si priuštiti jer bi to značilo smanjenje kućnog budžeta za gotovo 2000 kuna.
Loše za starije
- Možda bi to čak i učinila kada bi iole vjerovala da takav način rada može voditi k stalnom zaposlenju, ali previše sam se naslušala priča tih mladih ljudi koji su nakon godinu dana rada samo bivali zamijenjeni novom turom koja može, želi, mora raditi za bilo kakav novac - zaključuje Osječanka.
Da njezina priča nije osamljen slučaj svakodnevno potvrđuju lica puna razočaranja “tražitelja posla” koji na putu kući s radnog mjesta kojim su nezadovoljni svrate na Zavod baciti pogled na dnevnu ponudu.
Obično je tu između 250 i 300 oglasa za radna mjesta. Najviše ih je trenutno u kategoriji “profesori, nastavnici i stručnjaci za obrazovanje” (130) i u kategoriji “stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja” (40). Pregledom poslova bilo je lako doći do porazne činjenici kako se njih više od trećine (15) odnose na potrebu za osobama koje bi se stručno osposobljavale za rad.
Ekonomski stručnjaci također potvrđuju kako Mrsićava mjera zapošljavanja mladih šteti velikoj populaciji starijih radnika, uz napomenutu kako uz one s dugim stažem koji žele promijeniti posao izrazito negativno utječe i na one koji s dugim stažem ostanu bez posla.
Ivana SOLAR
NEMA POKAZATELJA USPJEŠNOSTI MRSIĆEVE MJERE ZAPOŠLJAVANJA
“Za model zapošljavanja mladih obrazovanih ljudi koji nemaju radnog iskustva u poduzećima bez zasnivanja radnog odnosa, a uz mjesečnu naknadu od 1600 kuna, tzv. Mrsićev model, ne možemo reći da je loš jer je to model kojim se koriste i druge zemlje svijeta i nije naš izum. Ali treba reći da mi, zapravo, do sada i nemamo egzaktne pokazatelje koliko je taj model stvarno pridonio poboljšanju zapošljivosti našeg mladog kadra. Statistika koja se, kao dokaz uspješnosti ovog modela, vrlo često prezentira je da je određeni postotak tih ljudi nakon jednogodišnjeg radnog iskustva pronašao posao na neodređeno vrijeme, zapravo nije pouzdana jer se nigdje ne prati i ne iskazuje podatak koliki bi se broj tih ljudi ionako zaposlio u istom razdoblju, odnosno koliki se broj njih zaposlio u istim poduzećima gdje su i bili na jednogodišnjem pripravničkom roku, a posebno ako su ta poduzeća u privatnom sektoru. Jer ako smo, ne daj Bože, poboljšali zapošljavanje u javnom i državnom sektoru, onda se tim podacima ne bismo trebali hvaliti, posebno ako se zna kakve probleme s preglomaznim državnim aparatom imamo”, upozorava dr. Požega.
Dr. Željko Požega
izvanredni profesor Katedre za ekonomiku i management
Negativan efekt
- Negativan efekt Mrsićeve mjere može se vidjeti i u otežanom zapošljavanju starijih osoba koje su ostale bez posla, a za koje nemamo točnih pokazatelja o kojem je broju takvih osoba riječ, ali treba reći da je definitivno riječ o jednoj praktički diskriminirajućoj mjeri koja protežira na tržištu rada mlađe kandidate. Moje je mišljenje da je stoga mnogo bolji model od subvencioniranja zapošljavanja mladih ljudi prema tzv. Mrsićevu modelu poticanje stvarnog zapošljavanja na određeno i/ili neodređeno vrijeme isključivo u privatnom sektoru, pri čemu bi naša država oslobodila ista poduzeća plaćanja poreza i doprinosa za te zaposlenike na što duže razdoblje te se istovremeno pravno osigurala da se poslodavci obvezuju ne otpuštati zaposlenike u nekom razdoblju kako bi se izbjegle moguće zlouporabe. Takav bi model, nedvojbeno, u jednaki položaj postavio mlađe i starije kandidate s istim obrazovanjem te bi se izbjegla svaka diskriminacija - kaže prof. dr.sc. Željko Požega, izvanredni profesor Katedre za ekonomiku i management gospodarskih subjekata Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
iskustvo
je presudno za dobivanje posla, neki ga traže, a neki žele radnika bez iskustva