Iako tržište rada, kao i drugi čimbenici, sve više podiže letvicu kada je o zahtjevnosti naobrazbe riječ, brojni mladi i dalje rano napuštaju školovanje, ne razmišljajući da će danas-sutra njihova pozicija na sve zahtjevnijem i napučenijem tržištu rada biti vrlo loša ili nikakva.

Prerano napuštanje školovanja rezultira usporenim i teškim ulaskom u svijet rada, sporijim socioekonomskim osamostaljivanjem, ali i brojnim socijalnim posljedicama.

- Srednjoškolsko obrazovanje, koje se još u ne tako davnoj povijesti smatralo dugotrajnim ili teško priuštivim, pa i svojevrsnim privilegijem užeg sloja stanovništva, posljednjih se desetljeća prometnulo gotovo u conditio sine qua non modernog čovjeka koji želi računati na vlastitu socijalnu sigurnost, društvenu afirmaciju, a često čak i na osnovnu egzistenciju. Zahtjevi 21. stoljeća, kao stoljeća zasnovana na znanju i informacijama, glede kvalitete i dužine obrazovanja daleko su veći nego ikada prije te rano napuštanje školovanja može značiti nepovratno izgubljenu šansu - navodi prof. dr. sc. Nino Žganec s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Upozorava na to i Udruga Pragma, koja je izdala publikaciju “Potpora mladima, roditeljima i stručnjacima - sprječavanje ranog napuštanja školovanja“.

U RH se uz taj problem veže srednjoškolska dob, od 15. godine nadalje, a u EU od 18. do 24. godine, pri čemu se dijelom te skupine smatraju svi oni koji nisu u sustavu školovanja, osposobljavanja ili zapošljavanja jer se drži da ranim napuštanjem školovanja poslije neće uspjeti ni na tržištu rada, da su ti mladi u velikom riziku izbivanja na tom tržištu, a što za sobom vuče i velike dodatne troškove u zdravstvenom i socijalnom sustavu, šteteći tako i pojedincu i društvu. Predsjednik Pragme i urednik publikacije Nedjeljko Marković kaže da u RH službeno 3,7 % mladih rano napušta (srednjoškolsko) školovanje.

– No mi kažemo da je taj postotak veći, poglavito u strukovnim školama - obrtničkim, industrijskim, tehničkim…, gdje zna biti i do previsokih 10 %. Trogodišnje su škole, naime, puno rizičnije. Učenici koji pohađaju takve škole i trogodišnje programe često dolaze iz slabije obrazovanih sredina - kaže Marković.

– Toga ima u školi, s tim što mi djeci uvijek pokušavamo nekako dati mogućnost da polažu razredne ispite, da odrade praktičnu nastavu i da ostanu uključeni u obrazovni proces. Više odustanu kada padnu godinu, ne mogu svladati gradivo, sve obaveze - kaže ravnatelj Srednje strukovne škole A. Horvata u Đakovu, prof. Mirko Ćurić.

Smanjenje broja tih mladih za jedan posto Europi bi godišnje donijelo pola milijuna kvalificiranih mladih.