Novosti
PTSP: BOLEST KAO POSLJEDICA RATA I SJEME RAZDORA MEĐU HRVATIMA

Nedovoljno je pažnje za oboljele, ali je i njihov broj, prema istraživanjima, upitan
Objavljeno 27. listopada, 2014.
Broj invalida Domovinskog rata koji su to na temelju PTSP-a u okviru je epidemiološkog predviđanja

Vezani članci

NASTAVLJEN PROSVJED STOPOSTOTNIH RATNIH VOJNIH INVALIDA

Pozlilo trojici prosvjednika, branitelji proširili zahtjeve

Skupina branitelja, među kojima su i oni najteže stradali u ratu, sa 100-postotnim oštećenjima organizma, i dalje pred zgradom Ministarstva branitelja zazivaju ostavke ministra Predraga Matića i njegovih prvih suradnika.

Sve je, kako znamo, krenulo od izjave pomoćnika ministra Bojana Glavaševića, sina legendardnog novinara Hrvatskog radija Vukovar, koji se zapitao kako to da hrvatski branitelji i civilne žrtve rata boluju od PTSP-a, a to je populacija koja je dobila rat i pobijedila u njemu te ostvaruje mnoga prava, a s druge strane “imamo korpus populacije koja je bila na strani 'krajine', izgubila rat i nema prava, a ni PTSP”.

Sekundarna viktimizacija

Koliko su u pravu oni koji smatraju kako se to polako pretvara u političku igru uoči predsjedničkih izbora, gdje se pod svaku cijenu dižu tenzije, teško je procijeniti, no riječ je o modelu upornosti koji je desnica već isprobala u Vukovaru i pokazalo se da ova vlast za to nema rješenje.

- Glavni uzrok prosvjeda leži u činjenici koju mi nazivamo sekundarne viktimizacije. Što stručno znači žrtva po drugi put postaje žrtva. Prvi put kada je traumatizirana, a drugi put kada joj se ne vjeruje da je traumatizirana, nego se govori da su to insinuacije, borba za privilegije itd. Tako se silovane žene, kada moraju na sudu dokazati da su silovane, ponovno osjećaju silovanima. Pogotovo ako govorimo o braniteljima oboljelima od PTSP-a, koji su prošli jednu golgotu u Hrvatskoj da bi uopće dokazali vjerodostojnost svojih patnji. Uzrok je u nespretnim izjavama gdje se na neki način negiraju PTSP i psihičke posljedice rata, jer se postavlja pitanje kako pobjednička vojska od toga može bolovati, što je u direktnoj suprotnosti sa svim znanstvenim činjenicama vezanim uz PTSP i negativnim psihičkim posljedicama rata u zadnjih 50 godina. Kao gripa, kao tuberkuloza, odnosno kao hepatitis C ne bira naciju, ne bira vjeru i ne bira vojsku - rekao nam je Herman Vukušić, psihijatar, koji se dugo godina bavi tom problematikom.

O PTSP-u istraživanja je prije nešto više od deset godina radio i psihijatar Vlado Jukić, ravnatelj Klinike za psihijatrijske bolesti Vrapče. Na internetu još stoji njegov zaključak: “Mislim da se oboljelima od PTSP-a daje dovoljno pažnje, da je ima u dovoljnoj mjeri. S obzirom na to koliko je ljudi vezano uz psihijatriju, mislim kako je veći problem u tome što se pažnja daje i ljudima koji to ne zaslužuju. Na temelju velikog istraživanja koje sam radio, otkrio sam da 56 posto onih koji se bolnički liječe i onih koji se godinu dana vode pod dijagnozom PTSP-a zadovoljavaju kriterije za tu dijagnozu, ali njih 44 posto ne. Kao relevantne uzeo sam kriterije Svjetske zdravstvene organizacije i Američkog psihijatrijskog društva. Kada sam uzeo nešto strožu skalu, tada je samo njih 42 posto zadovoljavalo kriterije”, rekao je tada dr. Jukić, kojega smo zamolili za izjavu, ali nam je samo kratko rekao: “Moje je istraživanje tako pokazalo, što ne znači da je ono posve točno”. Za daljnju nas je raspravu uputio na slavonske stručnjake za to područje.

Svjetski standardi

Iako te njegove tvrdnje svjedoče da za doći do dijagnoze PTSP-a u Hrvatskoj tada i nije nužno bilo imati sve simptome, jer je to bilo vrijeme kada su mnogi “trčali za dijagnozama”, o čemu svjedoče i neke kasnije presude.

- Današnji broj invalida Domovinskog rata koji su to postali na temelju PTSP-a, još je u okviru epidemiološkog predviđanja koje smo dali na temelju istraživanja prije 15 godina, što je u skladu sa svjetskim standardima - ističe pak dr. Vukušić. On kaže da je to u skladu sa svjetskim standardima. Dodaje da se pokazalo kako 15 do 40 posto onih koji su sudjelovali u direktnim ratnim operacijama mogu razviti PTSP.

“Koliko će to biti jako, ovisi o stupnju društvene potpore. Što je društvo otvorenije za njih, ali ne u smislu materijalnih privilegija, nego da se razumiju njihove tegobe i oni prepoznaju kao žrtve, netko zaslužan za slobodu, onda je to mnogo manje. A ako ih se šikanira, ne vjeruje u njihovu patnju i traumatizaciju te ih se prikazuje građanima drugog reda, što je u RH bio slučaj, onda ta stopa bude mnogo veća i, nažalost, ima tendenciju prijeći u, kako mi to zovemo, traumatske promjene osobnosti koje su neizlječive”, kaže Herman Vukušić.

IGOR BOŠNJAK
MATIĆ SKINUO PTSP 2011.

Ministar branitelja Predrag Matić u ljeto 2011. godine tražio je da mu se skine invalidnost koju je imao zbog PTSP-a. Posljedice PTSP-a više nije osjećao, otišao je na komisiju i tražio da mu se ta pogodnost ukine. “Kod nas je PTSP postao socijalna kategorija, prilika za zbrinjavanje i zapošljavanje. Ja sam trenutačno izliječen, a stanje mi se opet može pogoršati. Branitelji svake dvije godine trebaju ići na procjenu. Kada čovjek radi, kada je društveno koristan, ne stigne razmišljati o nekim posljedicama rata, jednostavno nema mjesta za takve stvari. Kada sam shvatio da više ne razmišljam o tome što mi se dogodilo u ratu, u logoru, svjesno sam se riješio materijalne pogodnosti koju sam imao, sada su mi primanja manja za 2500 kuna”, izjavio je tada Matić.

HERMAN VUKUŠIĆ

psihijatar

Rat kao faktor rizika

- Čudim se da osoba takvog pedigrea i s akademskim obrazovanjem može biti toliko neinformirana i nešto tako reći. Samo da malo internetom “prošarate” vidjeli biste koliko tegoba te naravi imaju veterani, Srbije, BiH itd., svih vojski koje su tu ratovale. Meni je najsporniji prvi dio izjave - gdje se pita kako to da branitelji koji ostvaruju sva prava imaju PTSP i maligne bolesti. Pogotovo u svjetlu toga da je to ministarstvo, gdje sam ja bio doministar i savjetnik, godinama radilo sistematske preglede najtežih žrtava i vodilo istraživanja. Onaj tko je u ratu bio ima mnogo veće šanse da oboli od nekih bolesti i umre prije vršnjaka - nekoga tko je prema svim sociodemografskim značajkama sličan, a nije sudjelovao u ratu. Rat je neizbježan faktor rizika za bolesti i ranije smrti. Mislio sam da smo ovu fazu rasprava davno završili. Ne shvaćam povod takvim izjavama, a kao drugo, ne shvaćam da se dopustilo da do svega ovoga dođe - ističe Vukušić.

ZORAN ŠANGUT

predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991.

Legitimni zahtjevi za ostavkama

- O PTSP-u najbolje da govore stručnjaci. Velik je broj ljudi kod nas prošao pakao Vukovara i logora, to je neupitno. Uspoređivati ih s onima koji su ih napadali, iz Borova Sela, Trpinje i drugih mjesta, nema smisla. Niti je na ta sela pala koja granata, niti su prošli pakao Ovčare, Stajićeva, Niša i Srijemske Mitrovice. To su tako velike razlike. Bio sam na komemoraciji ispred Ministarstva, a i prije prosvjeda zvalo me nekoliko branitelja. Vidim da ih je ta izjava jako povrijedila. Mislim da se Bojan davno trebao ispričati, jer on je pomoćnik ministra branitelja. Ta izjava i njegova funkcija, to je nespojivo - kaže Zoran Šangut, predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991. Kada je riječ o zahtjevima za ostavkom ministra Matića i Glavaševića, kaže kako su to legitimni zahtjevi onih koji su time povrijeđeni. “Svi odgovorni ljudi na funkcijama moraju misliti na zdravlje prosvjednika, gledati kako naći rješenje za tu situaciju i maknuti te ljude na toplije”, kaže Šangut.

21.289

osoba registrirano je s isključivom dijagnozom PTSP-a (podaci Ministarstva branitelja za 2014.)

27.465

osoba ukupno je registrirano s dijagnozom PTSP-a, ali i nekim drugim dijagnozama (podaci za 2014.)

44%

osoba s dijagnozom PTSP-a u istraživanju prije desetak godina nije zadovoljavalo kriterije za to

OD 15 DO 40 POSTO

ONIH KOJI SU SUDJELOVALI U RATNIM OPERACIJAMA MOGU RAZVITI PTSP

Možda ste propustili...