Nitko u Europi ove zime ne bi volio ostati bez plina, odnosno grijanja. EU i zapadni Balkan stoga moraju unaprijediti suradnju, navodi Bruxelles. Evo što predlažu u sjedištu EU-a u slučaju problema s ruskim plinom. Rečenica „zima stiže“ postala je simbol opće atmosfere koja u Europi vlada od samog početka ukrajinske krize. Situacija je napeta: meteorolozi najavljuju hladnu zimu, sezona grijanja već je počela, a EU, Rusija i Ukrajina još nisu postigli sporazum o tzv. zimskom paketu koji bi, bar do proljeća, osigurao tople domove velikom broju građana Europe. I dok EU, s jedne strane, razmatra kako da pomogne Kijevu da do kraja godine isplati 3,1 milijardu dolara duga za plin, Bruxelles razmišlja i o “planu B”. Razmotrena su tako dva scenarija, prema prvome dolazi do potpune obustave uvoza plina iz Rusije, a prema drugome ta je isporuka “poremećena” na ukrajinskom tranzitnom teritoriju, i to u trajanju od jednog mjeseca do šest meseci. Rezultati analize plinskih sustava europskih zemalja, uključujući nacionalne potrebe, mogućnost prelaska na druge energente, infrastrukturu i prekograničnu solidarnost i saradnju, upalili su crveno svjetlo nad područjem Baltika i zapadnog Balkana. U izvještaju Europske komisije navodi se da bi u slučaju “dužeg poremećaja“ u isporuci plina domovi u BiH, Srbiji i Makedoniji mogli ostati hladni, piše DW.