BELI MANASTIR - Sve je izvjesnije da će predsjednički izbori biti u siječnju iduće godine. Opet će diljem Hrvatske ''proraditi'' biračka mjesta. Tada će ponovno na red doći i birački popisi, koji neće odgovarati pravom stanju na terenu. Zašto je tome tako, ni jedna dosadašnja vlada nije znala odgovoriti, a na društvenim su mrežama obični građani mogli samo začuđeno konstatirati - kol'ko nas ima, j....e kol'ko nas ima... Podsjetimo, posljednji su put birački popisi došli na red krajem prošle godine, kada je održan referendum o braku kao životnoj zajednici žene i muškarca. Tada je, bar što se Belog Manastira tiče, a sukladno s rješenjem o zaključku popisa birača koje je donio ministar uprave Arsen Bauk, na referendum moglo izići 9048 birača s područja Belog Manastira i triju prigradskih naselja. Kada se zna da, prema posljednjem popisu stanovništva, na tom području živi 10.068 stanovnika, može se zaključiti kako pravo glasa nema samo 1020 Belomanastiraca i stanovnika prigradskih naselja. Međutim, podaci posljednjeg popisa kažu i to kako u istom gradu živi 1740 mlađih od 18 godina, pa se postavlja pitanje što je s razlikom od 700-injak ljudi. Više je nego očit nerazmjer broja osoba s pravom glasa i stanovnika, premda je situacija u odnosu prema prošlogodišnjim svibanjskim lokalnim izborima ipak nešto ''sređenija''.

- Realan broj birača koji žive ovdje je 7500, nikako više od 9000 - tada je za naš list izjavio belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš. Slično je u cijeloj Baranji, u kojoj, prema posljednjem popisu, živi 39.420 osoba, od kojih je 6231 mlađa od 18 godina, a pravo glasa krajem prošle godine imalo je 35.655 osoba. Sve više ljudi tvrdi kako je nerazmjer nastao zbog onih koji su uoči mirne reintegracije ili nakon nje napustili Hrvatsku i odselili se u Srbiju. Tijekom popisa, normalno, nisu zatečeni, ali koriste se svim pravima koja ostvaruju hrvatski državljani jer im to omogućuje Zakon o prebivalištu.

Ovih je dana jedan srbijanski portal objavio dopis Miodraga Linte, predsjednika Koalicije udruženja izbjeglica sa sjedištem u Beogradu, koji objašnjava način na koji se može doći do dvije osobne iskaznice, hrvatske i srbijanske (ili hrvatske i bosanske). Poziva se, pri tome, na dopis hrvatskog ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, tvrdeći kako je ministar jasno naveo da hrvatski Zakon o prebivalištu omogućava privremeni odlazak izvan Hrvatske na osnovi posla, liječenja, školovanja, uzdržavanja starijih i nemoćnih članova obitelji, obnove i stambenog zbrinjavanja, što svakom omogućuje legalno posjedovanje dviju osobnih iskaznica. Zakon, doduše, nalaže da svi oni koji posjeduju hrvatsku osobnu iskaznicu a žive u Srbiji, BiH ili trećim zemljama do 29. prosinca 2014. moraju prijaviti privremeni odlazak izvan Hrvatske na pet godina zbog nekog od navedenih razloga. Inače je zakonom predviđeno brisanje iz evidencije hrvatskog prebivališta i novčana kazna od 500 do 5000 kuna.I.Getto