Objavljeno 25. listopada, 2014.
Poplava je uništila zalihe sirovina, gotove proizvode, poluproizvode, strojeve…
GUNJA – Nakon vodenog cunamija koji je prije pet i pol mjeseci u istočnom dijelu županjske Posavine pričinio milijunske štete, poduzetnici i obrtnici polako obnavljaju proizvodnju i djelatnosti kojom su se bavili prije nezapamćene katastrofe.
– Kod poduzetnika situacija se popravila u smislu da je većina njih poduzela određene aktivnosti i na određen način osposobila svoje poslovne prostore do određene mjere. Dobro im je došla pomoć Ministarstva malog i srednjeg poduzetništva i Ministarstva rada koje je preko Zavoda za zapošljavanje dalo određene potpore za plaće i funkcioniranje, ali to su u principu i jedine pomoći koje su do sada direktno upućene poduzetnicima. Kada će i u kojoj mjeri i hoće li uopće biti obeštećeni, za sada ne znamo - kaže direktor HGK - Županijske komore Vukovar Ivan Marijanović.
Na poplavljenom području registrirana su 62 gospodarska subjekta koji zapošljavaju ukupno 200 ljudi koji su preko noći ostali bez posla, a njihove tvrtke bez mogućnosti bilo kakve djelatnosti. Najveći je dio tih poduzeća poplavljen i štete su totalne. Uništene su zalihe sirovina, gotovih proizvoda, poluproizvodi, strojevi…, a uglavnom je riječ o drvoprerađivačkoj industriji i tvrtkama koje su se bavile proizvodnjom namještaja i dijelova za namještaj. Načelnik Drenovaca Jakša Šestić konstantno upozorava na nužnost obnove gospodarskih subjekata, jer u suprotnome istočnom dijelu županjske Posavine prijeti propast.
- Za zapostavljeno i nerazvijeno područje Cvleferije 200 radnih mjesta ima golem značaj i ako država ne reagira i ne pomogne poslodavcima da obnove svoju djelatnost i pokrenu proizvodnju, to će biti nova katastrofa i dovest će do masovnog iseljavanja ljudi - uvjeren je. Velika većina tvrtki u poplavljenim općinama koje su izgubile sve, jednostavno nemaju financijske snage pokrenuti proizvodnju.
- Bojim se da nam se ne dogodi sindrom područja od posebne državne skrbi, da se obnove i sagrade kuće i komunalna infrastruktura, a da na gospodarstvo nitko i ne misli. Paralelno mora ići obnova kuća i stanova i obnova gospodarstva - upozoravao je i Marijanović.
Šestić smatra da je suština problema poplavljenog područja kako ljude zadržati u tim selima.
- Država mora napraviti poticajne mjere za zapošljavanje jer iluzorno je zamišljati da će se ljudi vraćati u poplavljeno područje, a nemaju radno mjesto. Treba pronaći stimulativne mjere koje će potaknuti ulaganja u ovo područje, naći modele kako će se ljudi i nakon javnih radova zaposliti i ostati živjeti na ovom prostoru. Samo ulaganje u kuće pretvorit će ova sela u vikend-naselja jer ljudi će otići u ljepše i bogatije krajeve gdje imaju radno mjesto - upozorava Šestić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
MODELI VEĆ POSTOJE
Šestić pojašnjava da takve mjere već postoje u mnogim europskim zemljama, treba ih prepisati i primijeniti na ovom prostoru. “Postoje mjere povrata kapitalih ulaganja onima koji investiraju u te prostore 100 posto u idućih deset godina. Država treba razviti i infrastukturu jer mi, primjerice na ovom području, nemamo ni jedan dječji vrtić, jer ni jedan projekt nije prošao na državnim natječajima”, napominje drenovački načelnik.