Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u svom posljednjem izvješću pokazuje da su prema broju dana bolničkog liječenja u hrvatskim bolnicama mentalni poremećaji na prvom mjestu, s udjelom od 23,2 posto u ukupnom broju dana bolničkog liječenja.

To praktički znači da se u Hrvatskoj gotovo svaki četvrti dan bolničkog liječenja odnosi na skupinu mentalnih poremećaja. Prema istom izvješću, na drugom je mjestu (12,8 %) po broju hospitalizacija u radnoaktivnoj dobi (20 - 59 godina) također dijagnoza iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, odmah iza novotvorina (14,1 %).

Vodeći uzroci hospitalizacija iz skupine mentalnih poremećaja u 2013. godini bili su mentalni poremećaji prouzročeni alkoholom, s udjelom od 19,2 %, shizofrenija (15,5 %), depresivni poremećaji (13,3 %), reakcije na teški stres - uključujući posttraumatski stresni poremećaj (7,3%) i mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,1 %). Međutim, prema broju dana bolničkog liječenja izrazito prednjači shizofrenija s udjelom od 29,2 % u ukupnom broju dana bolničkog liječenja zbog mentalnih poremećaja. Slijede mentalni poremećaji prouzročeni alkoholom (13,1 %), depresivni poremećaji (11,0 %) i mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,4 %). Ništa bolja nije ni statistika HALMED-a o potrošnji lijekova u Hrvatskoj. Tako je među 50 najkorištenijih lijekova u Hrvatskoj na četvrtom mjestu lijek protiv anksioznosti Diazepam. Prema potrošnji lijekova na tisuću stanovnika dnevno u Republici Hrvatskoj 2013. godine, psiholeptici su na drugom mjestu. Tako, konkretno, u Osječko-baranjskoj županiji na 1000 stanovnika dnevno se popije 180 psiholeptika, a prošle godine u toj je županiji na lijekove za živce potrošeno 53 milijuna kuna.

Za komentar tako ozbiljne situacije oko psihičke dijagnoze nacije upitali smo i dr. sc. Mirjanu Nazor, uglednu psihologinju.

- Vjerujem da postoje dva objašnjenja za ovakvo psihičko stanje nacije. Kao prvo, ono je posljedica interakcije s okolinom i stanjem u kojem živimo. Ljudi su obeshrabreni i najlakše je biti bolestan, jer je to ujedno i opravdanje zašto ništa ne činiš, posebice kada i sami postanemo svjesni da ništa ne možemo učiniti. Ono što je zastrašujuće jest da sasvim sigurno u ovim trenucima počinje nestajati i nada da će uskoro biti bolje. Koliko god bilo teško, dok se ljudi nadaju da će biti bolje za mjesec ili godinu, nekako skupe snagu i kažu si da će izdržati do tada, ali sada tog svjetla na kraju tunela više nema. Drugo je objašnjenje svakako u činjenici da postoji i lakoća posezanja za tabletama. Kod velikog broja ljudi nema one unutarnje snage da izdrže teškoće i radije posežu za tabletama. Bojim se da se statistika neće doskora ni mijenjati, posebice zato što ni nove mlade generacije ne učimo da stvari neće pasti s neba i da se za boljitak moraju izboriti. Velik broj ljudi polagao je nade u oporavak Hrvatske s ulaskom u EU, uvjeren kako će EU učiniti nešto za nas, a ne shvaćajući da EU zapravo očekuje da mi sami nešto napravimo za sebe i svojim trudom uzmemo novac iz fondova. To je samo dokaz našeg mentaliteta, koji se uvijek nada da će probleme riješiti netko drugi, a njega se mora mijenjati. To je put i za mentalni i ekonomski oporavak - uvjerena je psihologinja Mirjana Nazor.