Nekako u sjeni uhićenja gradonačelnika Zagreba i nekolicine njegovih najbližih suradnika, protječu političke i gospodarske afere u susjednoj Sloveniji.

Iako je prošlo više od godinu dana kada je bivši premijer dežele Janez Janša pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora i novčanu kaznu od 37.000 eura u aferi Patria, ovih dana ponovno se digla velika prašina oko ovog slučaja. Naime, slovenski Parlament prije desetak dana bivšem premijeru oduzeo je zastupnički mandat, i tu ne bi trebalo biti ništa sporno jer prema slovenskom zakonu o zastupnicima, mandat prestaje onima koji su osuđeni na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci. S obzirom na to da je Janša osuđen na dvije godine i trenutno služi zatvorsku kaznu, sve je jasno. Ili nije? Šest zastupnika slovenskog Parlamenta glasalo je protiv ukidanja mandata, dok su zastupnici Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) glasovanje bojkotirali. U raspravi pred oduzimanje mandata njihovom predsjedniku, tzv. “Janšini poslanici” tvrdili su da je bivši premijer osuđen zbog političkih razloga i bez dokaza, da se oduzimanjem njegova mandata krši ustavom zajamčeno izborno pravo i da se zakon koji predviđa oduzimanje mandata odnosi samo na one zastupnike koji su osuđeni za vrijeme trajanja mandata, što s Janšom nije slučaj. Janšini simpatizeri udruženi u “Odboru 2014.”, koji su prosvjedovali pred parlamentom dok se glasalo o ukidanju mandata, najavili su da će se i dalje boriti za Janšina prava i ukidanje prema njihovu mišljenju nepravedne osude bivšeg premijera te da će pred ustavnim sudom pokrenuti postupak kojim žele dokazati da se Janši krše ljudska prava i da mu je zastupnički mandat oduzet mimo zakona i ustava. Ako njegovi pristaše uspiju dokazati da je ova odluka protuustavna, to bi moglo izazvati političku krizu u Sloveniji.

Slovenski politički analitičari gotovo uglas ističu kako su odredbe zakona o zastupnicima, na koji se parlament pozvao pri oduzimanju mandata Janši, nepotpune i nejasne te da su "podijelile politiku i pravnu struku". Mišljenja su da bi te nejasnoće trebalo otkloniti kako se aktualni Janšin slučaj ne bi mogao ponoviti u budućnosti, a zadaća je vlasti da osigura takav zakonski okvir koji će iz političkog odlučivanja "isključiti osuđene osobe". Janez Janša oglasio se u poruci na društvenoj mreži Twitter u kojoj je naveo da je odluka parlamenta o oduzimanju zastupničkog mandata "sramotan čin lijevog fašizma kojim se ruše temelji parlamentarnog uređenja".

Istodobno, na pomolu je još jedna korupcijska afera, a vezana je uz, sada već bivšeg, ministra gospodarstva Jožefa Petroviča. U javnosti su se pojavile informacije da je Petrovič prije dvije godine, kada je bio jedan od direktora vodeće slovenske izdavačke kuće DZS, sudjelovao u kartelnom dogovoru proizvođača uredskog materijala o cijenama po kojima će svoje proizvode prodavati državi, čime je oštećen državni proračun. Zbog toga je Petrovič, bez previše razmišljanja i u dogovoru s premijerom Mirom Cerarom podnio ostavku na mjesto ministra gospodarstva. Zanimljivo je da je u ministarskoj fotelji bio manje od mjesec dana. Petrovič se obratio i javnosti istaknuvši da njegova ostavka ne znači priznanje onoga što mu se stavlja na teret, nego da “ne želi stvarati neugodnu situaciju Vladi, te da će sada u miru pribaviti dokaze kojima će potvrditi da zamjerke koje su se u vezi s njim pojavile u medijima nisu točne”. A što su pisali mediji? Samo su prenijeli informaciju da je Državno protukorupcijsko povjerenstvo prije dvije godine Petroviča navelo kao jednog od odgovornih za kartelni dogovor proizvođača uredskog materijala kojim je državi kao dobavljaču nanesena šteta od nekoliko milijuna eura.

Bivši ministar gospodarstva dobio je i potporu slovenskog premijera Mire Cerara koji je izjavio da mu je žao što Petrovič odlazi iz vlade, te da je uvjeren kako će uspjeti dokazati da nije djelovao u suprotnosti sa zakonom.

Buru nezadovoljstva, posebice kod sindikata u Sloveniji je izazvala i namjera države o privatizaciji, odnosno, kako oni kažu, rasprodaji državnih tvrtki. Sindikati traže da se privatizacija prekine, no poslodavci upozoravaju da bi u tom slučaju nova vlada izgubila povjerenje ulagača. Slovenski parlament još je prošle godine donio odluku o privatizaciji 15 poduzeća i banaka, čiju je realizaciju započela još prošla vlada. Među kompanijama s liste koje su već prodane najvišu cijenu postigao je Aerodrom Ljubljana. Njemački Fraport je za 75,5 posto dionica tvrtke u vlasništvu države i njezinih fondova platio 230 milijuna eura. Trenutačno je u postupku prodaja Nove kreditne banke Maribor, druge najveće slovenske banke te Telekom Slovenije, nacionalni telekomunikacijski operater. Slovenski sindikati digli su se na noge upozoravajući kako su dosadašnjom privatizacijom najveće žrtve zaposleni koji masovno ostaju bez radnih mjesta. Istodobno, najavili su borbu “svim dopuštenim sredstvima” za svako poduzeće i za svako radno mjesto. Ovakav razvoj situacije svakako odgovara Janši i njegovim pristašama koji će svaku slabost sadašnje vlade okrenuti u svoju korist.