Osocijalnoj sigurnosti prošlog je tjedna održano predavanje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZSEM) pod naslovom “Sustainability of social security funding: options for ageing countries”. Gost predavač bio je John A. Turner, ugledni američki ekonomist, stručnjak za socijalno i mirovinsko osiguranje i direktor američkog centra Pension Policy.

Gospodinu Turneru postavili smo nekoliko pitanja, na koja je on spremno odgovorio.

Koje su bile glavne značajke vašeg predavanja? Jeste li zadovoljni kako je predavanje prihvaćeno?

- Na svom sam predavanju naglasio kako zemlje imaju tri rješenja za popravljanje problema financiranja svojih sustava socijalne sigurnosti: podizanjem poreza, spuštanjem iznosa beneficija (socijalnih naknada, pomoći) i podizanjem najniže dobi u kojoj se mogu početi primati mirovine. Vjerujem da je publika razumjela da su to i njezina rješenja.

Kakvo je danas stanje socijalne sigurnosti i mirovinskog sustava u Sjedinjenim Američkim Državama? Koji su problemi i je li sadašnji sustav stabilan?

- Prognoza je da program za socijalnu sigurnost (socijalne naknade, mirovine) u SAD-u neće imati dovoljno novca 2033. godine. Tako da njihova formula za osiguravanje socijalne sigurnosti nije financijski održiva. Problem je u tome što je stanovništvo sve starije, što podiže omjer primatelja socijalnih davanja u odnosnu prema zaposlenima.

Kakva su vaša iskustva s mirovinskim i socijalnim sustavima drugih zemalja, primjerice u Europi, a posebno u tranzicijskim zemljama istočne i srednje Europe? Jeste li zadovoljni reformama provedenim u pojedinim zemljama, poput Makedonije i Albanije, gdje ste i sami bili u ulozi savjetnika?

- Gotovo sve zemlje suočit će se s problemom starenja populacije. Većina zemalja nema održive formule za sustav socijalne sigurnosti (posebno kad su mirovine u pitanju), tako da će u budućnosti biti potrebne reforme. U mnogim zemljama je porez na prihod (za financiranje socijalne sigurnosti) dosegnuo razinu koju nije više politički izvedivo podizati. To smanjuje broj mogućnih opcija. Za održavanje efikasne razine socijalne sigurnosti države će morati podići najnižu dob u kojoj se mogu početi primati beneficije. To je pitanje izbora: viša dob za umirovljenje protiv manje efikasnih sustava socijalne sigurnosti, odnosno beneficija.

Koliko poznajete stanje socijalnog i mirovinskog sustava u Hrvatskoj? Gdje vidite najveće probleme i koja rješenja predlažete, koju i kakvu reformu sustava?

- O hrvatskom sustavu znam malo i nisam stručnjak. No mogu s pouzdanjem reći koja su vam rješenja dostupna, a to sam i učinio u prethodnom odgovoru.

Koliko su se kriza i recesija odrazile na socijalnu i mirovinsku sigurnost, kako u Americi tako i u Europi? Slaba ekonomija, poput hrvatske, ne ulijeva nadu u stabilnost mirovinskog sustava. Kako to komentirate?

- Sustavi socijalne sigurnosti ovise o funkcioniranju ekonomije svake pojedine države, odnosno o tome da se ljudima omogući zapošljavanje i rast plaća kako bi se podržalo financiranje sustava. Ponavljam, Hrvatska mora posve jasno razumjeti koja su joj rješenja dostupna i odlučiti se za najbolja.

Je li moguće izgraditi mehanizme koji ću mirovinskom sustavu osigurati dugoročnu održivost i stabilnost? Drugim riječima, postoji li idealan mirovinski sustav? Ako postoji u teoriji, kako ga provesti u praksi?

- U svom sam predavanju raspravljao o strukturi sustava socijalne i mirovinske sigurnosti koji bi bio održiv i financijski i politički. Kad države dosegnu točku u kojoj više ne mogu podizati poreze kako bi podržavale socijalnu sigurnost i adekvatnost beneficija (socijalne naknade, mirovine), moraju podizati najnižu dob za umirovljenje. Dakle, tri su ključna faktora o kojima ovisi održivost stabilnosti sustava socijalne sigurnosti: porezi, razina socijalnih davanja i dob za umirovljenje.