Objavljeno 24. listopada, 2014.
Hrvatska će sigurno izgubiti veliki novac u 2016., 2017. i 2018. - tvrdi Ivana Maletić
Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojen je nacrt proračuna Europske unije za 2015. godinu u ukupnom iznosi od gotovo 147 milijardi eura, pri čemu bi Hrvatskoj trebala pripasti 1,1 milijarda.
Međutim, upozoravaju hrvatski zastupnici iz HDZ-a, izvjesno je kako će Hrvatska godišnje izgubiti najmanje 300-400 milijuna eura.
Zašto je to tako, objašnjava Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a koji u Europskom parlamentu pripada političkoj grupaciji EPP.
- U sedmogodišnjoj perspektivi za razdoblje od 2014. do 2020. godine u odnosu na prethodno razdoblje od 2007. do 2013. godine dolazi do smanjenja količine sredstava faktički u svim područjima jer se EU orijentirala na štednju. No, Hrvatska će barem tri godine zaredom imati stalno povećanje sredstava jer su 2014. i 2015. godina tzv. ulaska i prilagodbe nakon prošlogodišnjeg ulaska Hrvatske u EU - priča Maletić.
Sukladno tome, alokacija sredstava raste iz godine u godinu pa je za sljedeću zamišljeno da ona bude povećana na 90 posto ukupno planiranog iznosa u raspodjeli. “Drugim riječima, u omotnici za 2015. godinu za Hrvatsku nalazi se oko 1,1 milijarda eura, što je značajno povećanje u odnosu na tekuću godinu, kada iznosi oko 900 milijuna eura. No, veliki je problem što će dio sredstava propasti jer ih Hrvatska ne iskorištava”, tvrdi ona. Naime, upozorava, još uvijek nije ugovoren ni jedan jedini euro od ukupno 450 milijuna eura sredstava iz proračuna EU koja je Hrvatska dobila još prošle, 2013. godine, kada je ušla u Uniju.
“Prema važećim pravilima europskog proračuna, ta sredstva trebaju biti potrošena do 2016. godine. Vrlo je mala vjerojatnost da ćemo uspjeti u tome jer projekti se tek trebaju ugovoriti. Dok se provedu, isprovjeravaju... Tada se tek novac u potpunosti povlači. Procjene pokazuju da ćemo u 2016. izgubiti 300-400 milijuna eura. Potom do 2017. godine moramo potrošiti novih 900 milijuna eura iz ove godine, što je također praktički nemoguće”, dodaje Maletić, uz napomenu kako se sve to događa jer aktualna hrvatska Vlada nije shvatila da im je glavni i prioritetni posao – provedba projekata. “Svi projekti i planovi koji su trebali ići u ugovaranje još krajem 2012., a počeli su se ugovarati tek krajem 2013., čak i u 2014. godini. Jednostavno su sustav usporili, umjesto da ga ubrzaju. Hrvatska će sigurno izgubiti velik novac u 2016., 2017. i 2018. godini. Upravo smo poslali jednu interpelaciju Hrvatskom saboru i sad će se to aktualizirati i raspraviti”, najavila je Maletić.
Tomislav LEVAK
VIŠE NOVCA ZA POLJOPRIVREDU I POMOĆ ŠEĆERANAMA
Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o proračunu EU za 2015. godinu pozvala je da se osigura dodatna pomoć poljoprivrednim proizvođačima pogođenim ruskim embargom i elementarnim nepogodama izvan poljoprivrednog proračuna. “Ruski embargo, klimatske promjene, rekordna nezaposlenost mladih, neplaćeni računi, prezaduženost, nepostizanje ciljeva u okviru rasta i zapošljavanja izazovi su na koje proračun za 2015. godinu mora bar dijelom odgovoriti kako bi se ostvarili ciljevi zacrtani do 2020. godine”, rekla je Petir te istaknula da posebnu pozornost treba pokloniti malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ona je supotpisala amandman kojim se traži uspostava Fonda za restrukturiranje sektora proizvodnje šećera u vrijednosti od 250 milijuna eura. Naime, ukidanje kvota za proizvodnju šećera od 2017. godine već je sada uzrok pada cijena šećera te će taj fond omogućiti lakšu prilagodbu proizvođača šećera slobodnom tržištu, što je iznimno važno i za Hrvatsku, koja ima tri šećerane.(E.S.)
PRIGOVORI ZBOG SLABE ISKORIŠTENOSTI SREDSTAVA
Sabor je jučer raspravljao o Izvješću o korištenju predpristupnih programa pomoći EU u drugoj polovici 2013. U tom su razdoblju ugovoreni projekti u vrijednosti od gotovo 53 i pol milijuna eura, odnosno 9,55 posto od ukupno ugovorenih sredstava na kraju 2013. godine, koja iznose 559,5 milijuna eura. HDZ-ov Ivan Šuker upozorio je na slabu iskorištenost sredstava iz pretpristupnih programa pomoći, na što je odgovorio zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU, Jakša Puljiz. "Od milijardu i 300 milijuna u 2013., mi smo ugovorili samo 559 milijuna. To su sredstva koja možemo trošiti do 2016. Zašto to govorim? Zato što je nama na raspolaganju u 2014. dodatnih 900 milijuna, i s obzirom na to da mi do kraja 2013. nismo ugovorili sve ono što smo trebali, definitivno Hrvatska u 2016. neće moći povući 600 milijuna jer Vlada nije napravila svoj posao", rekao je Šuker. "Većina ugovora je potpisana. Ostatak ugovora će se potpisati do kraja godine ili u prvom kvartalu 2015., i to nam garantira da će sav novac biti povučen do 31. prosinca 2016. Već sada možemo utvrditi da neće biti povrata sredstava kad govorimo o alokaciji za šest mjeseci 2013.", odgovara Puljiz.(MS)
TRI GODINE
ZAREDOM HRVATSKA ĆE IMATI STALNO POVEĆANJE SREDSTAVA