Regija
(NE)ZAŠTIĆENA DJECA

Previše mladih i roditelja ne zna da tjelesnu kaznu zakon zabranjuje
Objavljeno 24. listopada, 2014.
Zakone pišu teoretičari koji nisu radili u praksi, a hiperprodukcija zakona ne donosi rezultat

Vezani članci

SVEČANOST U GUNJI I RAJEVOM SELU

Porsche Croatia izgradila i otvorila tri igrališta

BELIŠĆE – Na okruglom stolu o temi “Sigurnost djece (ni)je moj posao”, koji je aktualizirao problematiku zaštite djece od nasilja u nas, predstavljeni su rezultati istraživanja provođenog od veljače do lipnja 2014. godine, kojem je cilj bio utvrditi razinu poštovanja pravnog okvira zaštite djece i mladih od nasilja. Uključena su bila djeca i mladi, roditelji, udomitelji, organizacije civilnog društva te stručnjaci u sustavu. Istraživanje je provedeno na području pet županija – Osječko-baranjske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Primorsko-goranske i Grada Zagreba, a obuhvatilo je gotovo 6.000 sudionika.

O rezultatima istraživanja, ključnim problemima i mogućnostima bolje prevencije nasilja nad djecom govorili su pedagoginja Osnovne škole Ivana Kukuljevića Belišće Dajana Babli za lokalnu razinu, Aleksandra Todorović iz Udruge Portal Alfa za regionalnu razinu, te Irena Bohač iz Udruge roditelja “Korak po korak” za državnu razinu.

- Istraživanje je ukazalo na zabrinjavajuće rezultate u području poznavanja i primjene propisa kojima se štiti dijete od nasilja u obitelji pa je tako, primjerice, gotovo polovica mladih ispitanika i trećina ispitanih roditelja izjavila da ne znaju da je u Hrvatskoj tjelesno kažnjavanje zakonom zabranjeno. Gotovo 40 posto mladih izjavilo je da će kao roditelj koristiti tjelesno kažnjavanje kad dijete to zasluži, što ukazuje da mlade nismo pripremili za pozitivne oblike roditeljstva. Osobe koje su najčešće u izravnom kontaktu s djecom, kao što su odgajatelji, učitelji, ili zdravstveni djelatnici, u pravilu izbjegavaju prijaviti nasilje jer izražavaju nepovjerenje u sustav, smatrajući da je korumpiran ili se boje da će prijavom još više naštetiti djetetu te da će imati komplikacija sa sudom - izneseno je između ostalog na okruglom stolu.

Izjave ispitanika tipa “Žrtva nije slučajno žrtva, ona se stvara odrastanjem”, ili “Što će se dogoditi nakon prijave nasilja nad djecom kada je najmanje vjerojatno da će krivci biti adekvatno kažnjeni”, ili pak “Neki se slučajevi rješavaju godinama zbog niza faktora i zbog toga što svaka instanca mora obaviti svoj dio posla što zahtijeva puno vremena i papirologije čemu svakako treba nadodati i problem prebukiranosti sudova, pa brzo rješenje izostaje”, zorno pokazuju stajališta ispitanika o ovom problemu u kojem se nasilje nad djecom prepoznaje, ali se tek u 50 posto slučajeva na njega primjereno reagira. Na žalost, pokazale su se točne i sumnje pokretača projekta prije početka istraživanja da međuresorna suradnja onih koji bi trebali zaštititi djecu nakon prijave nasilja nije dovoljno brza ni snažna koliko bi trebala biti da bi se djeca zaštitila, te da je sustav spor i neučinkovit.

Provoditelji projekta, i sami neugodno iznenađeni rezultatima ispitivanja o ovom važnom problemu, stajališta su da bi u ovom problemu uvelike pomogla i edukacija roditelja o metodama odgoja. Osim toga, ovakvom stanju umnogome pridonosi i činjenica da ovako važne zakone pišu teoretičari koji nisu radili u praksi te hiperprodukcija zakona u nas, koja najčešće rezultira izostankom željenih rezultata na terenu.

Okrugli stol organizirala je Udruga Portal Alfa u suradnji s Gradom Belišćem, u okviru projekta “Osnažimo pravo djece da budu sigurna”, a projekt provodi Udruga roditelja “Korak po korak” u partnerstvu s udrugama Alfa Albona, Feniks, Portal Alfa, i U.Z.O.R. i u suradnji s gradovima Labinom, Dubrovnikom, Belišćem, Rijekom i Zagrebom te Istarskom županijom. Provedba projekta počela je 1. srpnja prošle godine i trajat će do 1. ožujka iduće godine, njegova ukupna vrijednost veća je od 100.000 eura, a sufinancira ga Europska unija u okviru programa Europski instrument za demokraciju i ljudska prava u iznosu od 79.500 eura, dok ostatak sufinanciraju Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu institucionalne podrške.

Lidija ANIČIĆ
Strah od posljedica prijavljivanja nasilja

Ispitivanja u školama pokazala su da pri odluci hoće li prijaviti nasilje među djecom gotovo polovica ispitanika (49,6 posto), nije prijavila slučaj jer su mogli sami riješiti problem, visokih 43,2 posto nije prijavilo nasilje jer prema njihovoj procjeni nije bilo ozbiljnijih posljedica, a 20,4 posto nije prijavilo nasilje jer je smatralo da su posljedice prijavljivanja štetnije od posljedica nasilja; 15,6 posto ili svaki 6 djelatnik u školama nije prijavio nasilje jer nema povjerenja u potporu sustava - samo je djelić rezultata provedenog istraživanja.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike