Osijek
KOLIKO SMO SPREMNI ZA KATASTROFE

U izvanrednim situacijama s nedostatkom opreme najviše se pouzdati možemo u - ljude
Objavljeno 23. listopada, 2014.
Projekt Otpornost na katastrofe pokrenulo je 12 nacionalnih društava Crvenoga križa u EU

Oživljavanje unesrećenih osoba, "polomljeni" stradalnici i žurno pakiranje najnužnijih stvari zbog dolazeće katastrofe - prizor je koji nitko ne želi gledati.

Ipak, organiziran je protekle srijede u Informativnom centru PU osječko-baranjske u Avenue Mallu. Dio je to projekta Otpornost na katastrofe, koji je pokrenulo 12 europskih nacionalnih društava Crvenoga križa u suradnji s Europskom komisijom.

- Manifestacija traje ukupno 42 dana i tu smo kako bismo dijelili upute i pravila kako postupati u slučaju katastrofe, što sa sobom ponijeti, kako se ponašati. Ovakva preventiva dovodi do bolje pripremljenosti, boljih i bržih reakcija te u boljem ublažavanju posljedica koje mogu nastati u slučaju prave katastrofe. Nažalost, nedavno smo tijekom poplava u županjskoj Posavini imali prilike vidjeti koliko smo pripremljeni i mogu reći da doista jesmo - rekao je Denis Ćosić, zamjenik ravnatelja Gradskog društva Crvenog križa Osijek i dodao da iskustva iz 2006., 2010., ali i prošlogodišnja pokazuju da su službe spremne za rad na terenu, baš kao i osiguravanje toplih obroka, punjenje vreća pijeskom, ali i priprema moguće evakuacije i zbrinjavanja.

Kako se ponašati i što sa sobom ponijeti, iskusili su i učenici sedmih razreda OŠ Mladost te polaznici DV Mali princ, koji su slušali predavanja mladih volontera Crvenoga križa. Volonter Karlo Tot tako je pojasnio da su najvažniji osobni dokumenti, potom sredstva za osobnu higijenu, voda, lijekovi, radiostanica, ali i mobitel, upaljač ili šibice, set za prvu pomoć i konzervirana dugotrajna hrana. Objasnio je to i pročelniku za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Romanu Kristiću te županu Vladimiru Šišljagiću.

- Nažalost, u Stožeru za obranu i spašavanje Osječko-baranjske županije nemamo dovoljno financijskih sredstava, a cjelokupna priprema aparature zapravo je svedena na razinu financijskih potencijala lokalne samouprave. Ljudski faktor u realnim situacijama značajno pridonosi ublažavanju tog nedostatka i do sada u izvanrednim stanjima nismo imali problema. Materijalna šteta svedena je na minimum, a što je najvažnije, ljudskih žrtava nije bilo - rekao je Šišljagić.

Marija MIHELIĆ
Važni savjeti u pripremi te za slučaj katastrofe

Osobni plan za slučaj katastrofe, dogovor o načinu kontaktiranja s obitelji i mjesto susreta, kao i odabir osoba za kontakt izvan regije, neki su od važnih savjeta u pripremi za katastrofu. - Uputno je i isključiti dovod struje, plina i vode, naučiti pružati prvu pomoć, a u slučaju stvarne katastrofe ostati na sigurnom mjestu, slušati lokalnu radiopostaju i slijediti upute. Inače, komplet za katastrofe treba biti manjih dimenzija i načinjen od vodootpornog materijala - pojasnio je Ćosić.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike