Objavljeno 24. listopada, 2014.
Građani najmanje vjeruju bankama i teleoperaterima
Više od 30 posto građana u protekle je dvije godine imalo problema s operatorima pokretne telefonske mreže, a gotovo dvije od deset osoba koje su uzele kredit za kupnju proizvoda naišle su na probleme s bankama, ili s drugim kreditnim ustanovama.
Također, više od 80 posto hrvatskih građana smatra da hrvatski pravosudni sustav nije učinkovit u smislu kažnjavanja tvrtki koje obmanjuju ili varaju potrošače. Neki su to od rezultata istraživanja Flash Eurobarometar, provedenog među 1005 hrvatskih građana u dobi između 21 i 45 godina, objavljen u povodu informacijske kampanje o pravima potrošača.
Iz osječkog Savjetovališta za potrošače potvrđuju ove porazne podatke na lokalnoj razini, te ističu kako su problemi s kojima se građani susreću, a odnose se na telekomunikacije i bankarski sektor, vrlo složeni.
- Najčešće su pritužbe na netransparentnost ugovorenih tarifnih paketa pa građani budu neugodno iznenađeni kada u svojim mjesečnim računima primjete vrlo skupe stavke za usluge koje nisu naručili. Jednako značajan problem je i sklapanje ugovora s agentima telekomunikacijske tvrtke putem telefona, pri čemu se agenti služe zavaravajućom poslovnom praksom koja neistinitim ili necjelovitim informacijama navodi potrošača da pristane na sklapanje ugovora na kojega inače, kada bi imao potpunu i istinitu informaciju, ne bi pristao. Isto tako, obavijest o pravu na raskid takvih ugovora u roku od 14 dana nije u ugovoru jasno istaknuta pa potrošači propuste iskoristiti svoje pravo na raskid. Problema s pritužbama u vezi kredita ima nešto manje, ali i tu prevladava netransparentnost njihovih uvjeta, kao i notorni problem nezaposlenosti u RH, uslijed kojeg se veliki broj građana našao u nemogućnosti redovite otplate kreditnih rata. U vezi kažnjavanja trgovaca koji krše potrošačka prava, kod nadležnih institucija nerijetko nailazimo na zid i to je generalni problem s institucijama u RH, kaže Dunja Mak, pravna savjetnica u Savjetovalištu.
Flash Eurobarometar ukazao je i kako se više od petine ispitanika (21 %) smatra žrtvom obmanjujućeg oglašavanja ili trgovačke prakse koju smatraju nepoštenom. Iz Savjetovališta u Osijeku kažu kako je u našem okruženju ono sve više izraženo.
- Nepoštena poslovna praksa izričito je zabranjena Zakonom o zaštiti potrošača, no to ne sprječava mnoge trgovce da se njome služe u svom svakodnevnom poslovanju. Pritom može biti riječ o zavaravajućoj poslovnoj praksi, o zavaravajućem propuštanju, kao i o agresivnoj poslovnoj praksi. Primijetili smo je ponajprije u sektoru trgovine (prodaja izvan poslovnih prostorija i prodaja na daljinu), telekomunikacija i turističkih usluga pa potrošače ohrabrujemo da prije sklapanja ugovora ili prije kupovine proizvoda otvoreno zatraže cjelovitu informaciju o proizvodu ili usluzi, najmudrije bi bilo u pisanom obliku, kao i da si uzmu vremena pročitati i tzv. sitna slova, u kojima su obično sadržane za njih najvažnije informacije, a ako i dalje postoji sumnja u trgovca ili pružatelja usluga, neka se obrate našem Savjetovalištu za potrošače koje će im pomoći u njihovoj dvojbi - objašnjava Dunja Mak.
Dijana PAVLOVIĆ/Ivana SOLAR
NE ZNAJU KOMU SE OBRATITI
Zanimljivo je da nešto više od 43 posto ispitanih građana nije bilo u stanju navesti ni jednu organizaciju koja se bavi zaštitom prava potrošača, a većina onih koji su upoznati s bar jednom od takvih organizacija, nisu im se nikada obratili za pomoć. «Osječko Savjetovalište za potrošače godišnje rješava više od pet tisuća (!) potrošačkih pritužbi i upita te raspolaže iznimno velikim brojem pozitivnih povratnih informacija i uspješno riješenih predmeta. Međutim, upravo ovih 43 % građana bit će nam poticaj da u svojem svakodnevnom radu budemo još aktivniji i obuhvatniji, jer svaki građanin zaslužuje da se njegova temeljna potrošačka prava u potpunosti zaštite, ostvare, ali i preveniraju», poručuju iz osječkog Savjetovališta za potrošače.
Žalbe zbog neispravnih elektroničkih uređaja
Velika većina ispitanika Flash Eurobarometra (68 %) podnijela je prigovor prodavaču ili pružatelju usluge u pogledu problema na koji je naišla, a znatna manjina (17 %) nije učinila ništa. Gotovo polovina ispitanika (46 %) zatražila bi informacije o svojim pravima kao potrošača u slučaju problema s proizvodom, uslugom ili prodavačem od vlasnika trgovine, prodavača ili pružatelja usluge, no deset posto osoba ne zna gdje potražiti informacije o svojim pravima kao potrošača. Većina ispitanika nije upoznata sa svojim pravima ako im se ne sviđa ono što su kupili putem interneta (50 %), ako rate kredita uključuju neočekivane pristojbe i naknade (58 %), ako se turistički aranžman razlikuje od onoga što je navedeno u brošuri (60 %) i ako let kasni, ili je otkazan (62 %). S druge strane, većina ispitanika u Hrvatskoj (70 %) izjavila je da poznaje svoja prava ako elektronički ili kućanski uređaj koji su upravo kupili ne radi pravilno. Samo četvrtina ispitanika čula je za besplatan telefon Ministarstva gospodarstva koji je dostupan potrošačima. Najveće nepovjerenje građani su iskazali prema operatorima pokretnih telefonskih mreža i telekomunikacijskim tvrtkama (50 %) te bankama ili drugim kreditnim ustanovama (41 %) u pogledu prava potrošača i pravila o zaštiti prava potrošača.
petina građana
smatra se žrtvom obmanjujućeg oglašavanja