Objavljeno 23. listopada, 2014.
Unatoč gospodarskoj recesiji i promjenama koje je ona donijela u društvu, primarno kroz povećanu nezaposlenost, Hrvati i dalje ne odustaju od štednje.
Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi, gotovo svaki drugi građanin odlučuje se na klasičnu štednju, potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju i životna osiguranja.
Pokazali su to rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu na uzorku od 500 ispitanika provela agencija Imas za potrebe Erste grupe.
U dostavljenoj analizi iščitava se kako u prosjeku hrvatski štediše mjesečno izdvajaju 457 kuna, što je 15 kuna više nego što su štedjeli 2013. Žene su štedljivije te mjesečno u prosjeku izdvajaju 50 kuna više od muškaraca, no istovremeno su nezadovoljnije ušteđenim iznosom. Samo 26 posto žena, za razliku od 37 posto muškaraca, zadovoljno je ušteđenim iznosom. Također, istraživanje je pokazalo da najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 383 kune, a stariji od 50 godina 402 kune.
Dvije trećine anketiranih građana štednju smatra važnom, i to neovisno o svojoj dobi, kao osnovni motiv smatra se potreba stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za “stare dane” te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Tek manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi “bez posebnog razloga”.
Dario KUŠTRO
RUMUNJI ULAŽU U ZLATO
Slično kao i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja je najzastupljenija - gotovo 80 posto Austrijanaca i više od 50 posto Slovaka koristi se tim oblikom štednje. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 188 eura, slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 96 eura. S druge strane svaki četvrti Rumunj svoju ušteđevinu ulaže u zlato ili druge plemenite metale.
70 %
hrvatskih građana redovito štedi