Aukcije krzna održane u Finskoj i Danskoj bilježe značajan pad cijena kuninog krzna u usporedbi s 2013. godinom. Prosječna cijena kunovine pala je 55 posto na dražbi finske aukcijske kuće Saga Furs, dok Kopenhagen Fur, najveća aukcijska tvrtka za krzno u svijetu, u Danskoj ove godine bilježi pad prodaje od 40 posto. To ujedno čini trećinu danskog izvoza u Kinu. Skladišta puna skupih neprodanih zaliha, kupljenih za vrijeme buma krzna u Kini 2013. godine, prisilit će mnoge nove kineske kupce da napuste tržište. Osim što je ugrožena ekonomska održivost europskih uzgajivača kuna, ova je industrija sve više izložena snažnoj javnoj i političkoj raspravi zbog metoda ubijanja životinja i problema u ponašanju koji se javljaju zbog držanja aktivnih predatora u malim žičanim kavezima. Životinje zatočene na farmama pate od rođenja u malim, prljavim kavezima sve do usmrćenja strujom, lomljenjem vratova ili gušenjem plinom, dok one ulovljene u divljini danima umiru uhvaćene u zamke. Prema izvješću koje je 2001. godine objavio Znanstveni odbor za zdravlje i dobrobit životinja Europske komisije, krznene životinje nisu prikladne za uzgoj ili razmnožavanje na farmama. Krzno nije ni ekološko, jer se za njegovu obradu nemilosrdno troše prirodni resursi, pitka voda i opasne kemikalije. Većina građana u različitim europskim državama – npr. 78 posto u Švedskoj, 73 posto u Hrvatskoj, 85 posto u Italiji - smatra da je uzgoj kuna radi luksuznog proizvoda poput krzna neprihvatljivo.(J.Kn.)