Novosti
KONAČNO PLAN UPRAVLJANJA IMOVINOM U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

Od rasprodaje državne imovine u proračunu za 2015. oko 3,4 mlrd. kuna
Objavljeno 21. listopada, 2014.
Ostvarenje tog plana olakšalo bi teret otplate državnih obveza, kaže Bajo

Vezani članci

LUKA BURILOVIĆ, ŠEF HGK

Država pod krinkom rasterećenja želi upravljati Komorom

Državni ured za upravljanje državnom imovinom objavio je Plan upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2015. godinu, na koji predstavnici zainteresirane javnosti do 20. listopada mogu dostaviti komentare.

Iako je on godišnjeg karaktera, upućuje na mogući profil i strukturu hrvatskog javnog sektora do 2050. godine.

U njemu DUUDI potvrđuje da je jedan od ciljeva upravljanja državnom imovinom stabilizacija i smanjenje javnog duga. Od prodaje financijske i nefinancijske imovine u 2015. očekuje se 3,4 milijarde kuna. “Ostvarenje tog optimističnog plana moglo bi olakšati velik teret otplate državnih obveza koje dospijevaju u sljedeće tri do četiri godine, a koje znatno rastu ako se ne obavi najavljena monetizacija autocesta”, piše u osvrtu na stranicama Instituta za javne financije dr. sc. Anto Bajo, viši znanstveni suradnik.

Tri skupine

U analizi ističe da se veći dio nacrta Plana odnosi na trgovačka društva od posebnog društvenog interesa čije poslovanje znatno utječe na državni proračun i hrvatsko gospodarstvo.

Prema njegovim riječima, DUUDI je u tri skupine podijelio ta trgovačka društva. U prvoj je 27 trgovačkih društava i drugih pravnih osoba za kojima postoji dugoročna društvena potreba i za koja nije predviđena privatizacija Strategijom upravljanja i raspolaganja državnom imovinom od 2013. do 2017. godine. To su javna društva iz sektora prometa, energetike, šumarstva, voda, igara na sreću te nekoliko agencija. U drugoj je 26 društava u većinskom vlasništvu države za koja je predviđeno restrukturiranje, privatizacija, prodaja ili izlazak na tržište kapitala, uglavnom iz područja zračnog prometa, turizma, informatičko društvo itd. U trećoj je šest trgovačkih društava u kojima država ima udio manji od 50 % i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala, a za koja je predviđena prodaja ili kupnja od trećih osoba.

Bajo ističe kako je očekivana netodobit društava u 2014. oko 1,4 milijardi kuna, a u 2015. ona je 1,7 milijardi. Predviđeno je da će u državni proračun ove godine uplatiti oko 870 milijuna kuna dobiti, a koliko će to biti sljedeće godine, još je upitno. Očekuje se da će najveći dio dobiti ostvariti (i uplatiti u proračun) 21 društvo i šest drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa, i to od 1 milijun kuna 2014. do 1,4 milijuna 2015. godine. Riječ je, ističe Bajo, uglavnom o dobiti HEP-a (od 0,9 do 1 milijarde), Plinacra (od 100 do 160 milijuna) i drugih poduzeća iz sektora energetike te Hrvatske lutrije, a dodaje i kako raduje rast planirane dobiti Hrvatskih šuma s 26 milijuna kuna 2014. na 80 milijuna 2015. godine.

Prilagodba tržištu

Planirani su natječaji za izbor uprava trgovačkih društava te utvrđivanje kvalitetnijih procedura predlaganja članova nadzornih odbora. DUUDI će, ondje gdje je to moguće, osigurati i da se društva uvrste na burze. U analizi se ističe i kako je RH zahvaljujući ulasku u EU počela ustrojavati strateške i operativne dokumente za upravljanje imovinom. “Procesi restrukturiranja društava teku pod paskom Europske komisije jer je RH u proceduri prekomjernog deficita, a restrukturiranje javnih društava tu zauzima značajno mjesto. Zahvaljujući tome Hrvatska je konačno počela prepoznavati ključne fiskalne rizike te demistificirati upravljanje javnim poduzećima”, ističe autor.

Bajo smatra da treba pozdraviti DUUDI zbog pripreme prijedloga nacrta izmjena i dopuna Odluke Vlade o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa. “Planirano je daljnje smanjenje broja društava i pravnih osoba koji bi bili na popisu strateških i od razvojnog značenja, zbog nepostojanja interesa države ili privatizacije. DUUDI i operativnim dokumentima jasno upozorava da se država i javni sektor moraju prilagoditi promjenama tržišnog okruženja i osigurati financiranje temeljeno na vlastitim fiskalnim i financijskim mogućnostima”, kaže Bajo u osvrtu.

Igor BOŠNJAK
Jeftini sindikalni populizam

- Članovi Sabora, Vlade i sindikata trebaju detaljno proučiti Plan upravljanja državnom imovinom. Inače će to biti još jedan dokument koji, prema uvriježenom javnom mišljenju, RH izrađuje pod pritiskom neke od međunarodnih institucija ili nadnacionalnih vlada (prije je to bio MMF, a danas Europska komisija). Plan odlično povezuje ciljeve pojedinačnih strategija Vlade za razdoblje 2013. - 2020. godine. Sindikati bi trebali sudjelovati u procesima restrukturiranja i privatizacije nudeći rješenja koja se temelje na kvalitetnim ekonomsko-socijalnim analizama poslovanja trgovačkih društava. Sindikalni fokus na pojedinačne teme iz javnog sektora, bez sagledavanja cjelovitog koncepta javnog sektora, vodi jeftinom populizmu i oglašavanju s nejasnim porukama koje ne pridonose rješavanju bitnih problema javnog sektora niti profiliranju jasne vizije budućeg fiskalnog i gospodarskog položaja države - smatra Bajo.

NAJVEĆI RIZIK - JAMSTVA VEĆ ZADUŽENIM PODUZEĆIMA

DUUDI će 2015. tražiti i nastaviti prikupljati podatke o poslovanju društava od strateškog i posebnog državnog interesa, koji su u rujnu 2014. prvi put objavljeni. Naveli su popis svih potrebnih podataka za ocjenu poslovanja društava, a Bajo kaže da nedostaje tek zahtjev za bilancu te zasebni detalji pregledom financijskih obveza po vrsti kredita i uvjetima zaduživanja. “Najveći rizici javnog duga RH proizlaze upravo iz duga poduzeća u vlasništvu države za koja Vlada još uvijek odobrava državna jamstva”, upozorava. Ostao je i zadatak izrade pregleda i programa javnih investicija posredovanjem trgovačkih društava. DUUDI bi u suradnji s ministarstvima morao izraditi i pregled kapitalnih investicija i izvora financiranja te pregled javnih investicija po županijama, kao dobru osnovu za raspravu o mogućem regionalnom ustroju i kvalitetnijem profiliranju razvojnih prioriteta u javnom sektoru, smatra Bajo.

Planirani prihodi proračuna za 2015. mlrd. kuna % Nekretnine 1,04 31 Državne nekretnine d.o.o.* 0,03 1 Dobit trgovačkih društava 0,87 25 Prodaja trgovačkih društava (javno prikupljanje ponuda) 0,63 18 Prodaja na uređenom tržištu kapitala (Zagrebačka burza) 0,67 20 Končar d.d. (prosječna cijena na Zagrebačkoj burzi na dan 8. 7. 2014.) 0,17 5 UKUPNO 3,40 100

* Prihodi društva za upravljanje i raspolaganje fondom stanova i poslovnih prostora od komercijalne djelatnosti te održavanje rezidencijalnih objekata i ostalih nekretnina u vlasništvu RH kojima upravlja i raspolaže DUUDI

1,4

milijuna kuna očekivana je netodobit svih društava kojima je država (su)vlasnik u 2014.

1,7

milijardi kuna očekivana je netodobit svih društava kojima je država (su)vlasnik u 2015.

Anto Bajo

viši znanstveni suradnik Instituta za javne financije

Ma koliko šutjeli o tome, uloga i veličina države i javnog sektora danas i prije 25 godina znatno su drukčije

STABILIZACIJA

i smanjenje javnog duga ciljevi su upravljanja državnom imovinom

Najčitanije iz rubrike