Od 1. srpnja dozvolu za rad u RH zatražilo 115 liječnika
Objavljeno 20. listopada, 2014.
Pacijenti ne trebaju strahovati jer je HLK kao uvjet postavio visoku razinu znanja hrvatskog jezika
Vezani članci
IZDVAJANJE HZZO-A
Prema evidenciji Hrvatske liječničke komore na dan 1. lipnja ove godine broj liječnika koji rade u svojoj struci u Republici Hrvatskoj, a nemaju hrvatsko državljanstvo iznosio je 110, što je tek 0,8 posto od svih liječnika u hrvatskom sustavu zdravstva.
Prema riječima prim. Katarine Sekelj- Kauzlarić, voditeljice službe stručno-medicinskih poslova u Hrvatskoj liječničkoj komori, ova je komora u razdoblju od 1. srpnja prošle godine do kraja 2013. zaprimila ukupno 25 zahtjeva za priznavanjem stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu, a od 1. siječnja 2014. do danas još 90 zahtjeva, što ukupno čini 115 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Najviše je liječnika iz zemalja bivše Jugoslavije, pa prevladavaju zahtjevi onih iz BiH i Srbije. No, to su većinom liječnici koji posjeduju hrvatsko državljanstvo, a medicinu su završili u nekoj od susjednih zemalja i vjerojatno tamo i ostali raditi, a sada žele doći raditi u svoju domovinu. Tako je struktura po državljanstvu podnositelja zahtjeva i dalje u korist državljana Republike Hrvatske školovanih izvan domovine. Njih je u ukupnom broju 55, što čini 48 posto. Zanimljivo je i da među liječnicima povratnicima ne iskače posebno ni jedna specijalizacija, ali prednjače liječnici koji nemaju specijalizaciju i njihov broj je za sada 77, odnosno 67 posto u ukupnom broju od 115 liječnika koji su do sada podnijeli zahtjev. Čini se kako hrvatski pacijenti ne bi trebali ni posebno strahovati od dolaska velikog broja liječnika iz istočne Europe, jer je HLK kao uvijet za rad u Hrvatskoj postavio visoku razinu znanja hrvatskog jezika.
- Za rad u Hrvatskoj liječnik mora imati vrlo visoku razinu poznavanja hrvatskog jezika (B2), što se potvrđuje diplomom koju mu izda ovlaštena škola za učenje hrvatskog jezika. Ta potvrda mora se priložiti zahtjevu za izdavanje licence (odobrenja za samostalni rad liječnika), a nije uvjet da netko zatraži priznavanje stručne kvalifikacije. Kako su podnositelji zahtjeva u najvećem broju državljani Hrvatske, najčešće sa završenom srednjom školom na hrvatskom jeziku, to nije problem. Ako je kandidat koji je završio srednju školu u Hrvatskoj, studirao medicinu na nekom od fakulteta u inozemstvu na stranom jeziku, smatra se da zna hrvatski jezik, napominje prim. Sekelj- Kauzlarić. No, s druge strane ne postoji ograničenje države ili EU-a koliko Hrvatska uopće smije "uvesti" liječnika iz država nečlanica EU-a jer je EU tržište rada potpuno slobodno i otvoreno za sve koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete i imaju odgovarajuće kvalifikacije.
Nefreteta Z.EBERHARD
NA ZAPADNO EU TRŽIŠTE ŽELI OTIĆI PET POSTO HRVATSKIH LIJEČNIKA
No, za Hrvatsku je ipak najveći problem mogući odlazak hrvatskih liječnika u inozemstvo, a takvih je do 30. rujna ove godine bilo čak 755, ili pet posto od ukupnog broja hrvatskih liječnika. Toliko ih je zatražilo i dobilo od HLK potrebnu dokumentaciju. Mahom je riječ o liječnicima u dobi do 40 godina. “Liječnici do 40. godine čine 60 posto onih koji su zatražili potrebnu dokumentaciju za rad u inozemstvu. Riječ je pretežno o anesteziolozima, kirurzima, internistima, no ima podosta i sasvim mladih liječnika koji su tek završili školovanje i koji žele odmah ići u inozemstvo. Mjesečno njih 50-ak zatraži potrebnu dokumentaciju. Riječ je o procesu koji smo i mogli očekivati nakon ulaska Hrvatske u EU, no brojke su doista velike”, kazuje dr. Hrvoje Minigo, predsjednik HLK .