Objavljeno 20. listopada, 2014.
Na 780 četvornih metara izloženo je više od 300 predmeta iz povijesti Belja
Tko je radio na Belju 1912. godine, kako ga je prije 317 godina na svom imanju zamislio Eugen Savojski i kako se proizvodio kultni Buco sir, samo su neke od informacija koje ovih dana mogu dobiti svi oni koji posjete Muzej Slavonije, a u kojem je u petak otvorena fascinantna izložba “Priča o Belju”.
Naime, Muzej Slavonije, u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Osijeku, Državnim arhivom i tvrtkom Belje d.d., na više od 780 četvornih metara u zgradi Glavne straže postavio je izložbu s ciljem da se prikaže razvoj industrije od samog početka, ali i život malog čovjeka koji je živio i sudjelovao u stvaranju ovog beljsko-baranjskog iskustva.
Inicijator i koordinatorica izložbe je mr.sc. Arnela Alihodžić, koja je ujedno uz Mirelu Ravas i Kseniju Katalinić i autorica izložbe.
- Ostala sam fascinirana izložbom, jer koliko god bila upoznata s vrijednošću materijala, Muzej Slavonije uvijek iznenadi s novim sjajnim projektima. Ova izložba pokazuje koliko je tradicija bitna, koliko je bitno očuvanje brenda jedne kompanije, kroz sjajne izloške što iz fundusa Muzeja Slavonije, što iz Konzervatorskog odjela i iz Državnog arhiva, a i sama kompanija Belje dala je vrijedne artefakte. Moram reći da sam u svijetu posjetila nekoliko velikih korporativnih muzeja i upravo bi bilo sjajno da ova izložba potakne otvaranje jednog muzeja poljoprivrede, što bi se moglo financirati iz fondova Europske unije - istaknula je mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, zamjenica ministrice kulture.
Recimo kako je na izložbi prikazano više od 300 predmeta, a razvoj Belja prikazan je kroz četiri cijeline. Cilj je izložbe senzibilizirati i informirati širu javnost o postojanju specifične vrijedne kulturne i industrijske baštine koja je nastajala tijekom tri stoljeća.
- U dogovoru s Ministarstvom kulture i Muzejom Slavonije došli smo do ove ideje i tu je prikazano 317 godina Belja. Izložba je kvalitetno napravljena i kolege iz Muzeja uložili su velik trud, ali zanimljivo je da su se u izložbu uključili i sami današnji i nekadašnji radnici Belja koji su pomogli sa svojim osobnim uspomenama i stvarima s Belja, a koje su značajno obogatile izložbu - naglasio je predsjednik uprave Belja Dalibor Poznić.
Nefreteta Z.EBERHARD
Gradonačelnik Vrkić, tvorac slogana “Dobro, bolje , Belje”,
Jedan od predsjednika uprave Belja bio je i današnji gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić. “Jedno od najtežih razdoblja u povijesti Belja bilo je vrijeme okupacije i rata. Bio sam na čelu reintegracije i radio na tome da se Slavonija, Baranja i istočni Srijem vrate u okrilje hrvatske vlasti. Bio mi je veliki izazov i da pomognem u gospodarskom oporavku Baranjaca. Belje mi je bio jedan od težih zadataka, ali znao sam, ako se Belje oporavi i ljudi ostanu zaposleni te pronađemo ulagače, spasili smo Belje i dali novu šansu za novu Baranju. Mnogi možda ne znaju niti da sam ja tvorac slogana “Dobro, bolje, Belje”, iako ga nikada nisam naplatio”, komentirao je u povodu otvorenja izložbe gradonačelnik Vrkić.