OSIJEK - Književnojezične i književnopovijesne studije dviju autorica - izv. prof. dr. sc. Milice Lukić te znanstvene novakinje Vere Blažević Krezić, prof., “Divanimo, dakle postojimo” (zbornik 11 studija u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Osijeku) predstavljen je u do posljednjeg mjesta ispunjenoj Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Osim što je svjetlo dana ugledala knjiga, autorice je jučer razveselila još jedna lijepa vijest - Povelja uspješnosti koja će im u petak, 24. listopada, biti uručena na 20. danima Ivana i Josipa Kozarca u Vinkovcima.

- U knjizi su mjesto našle teme koje je raslojene u dvije cjeline - Divani i divandžije te Glagoljaši među Šokcima - naslov 'Divanimo, dakle postojimo' obilježio dvojako: identitetski i lokalizacijski. Jer turcizmom označen i u šokačko biće utisnut glagol divaniti jednoznačno upućuje i na jedno i na drugo - na slavonski prostor i pripadnost šokačkome rodu, ali i na identitetsku označicu u širem smislu - kaže prof. Lukić, koja je zajedno sa svojom asistenticom oko divana okupila, potencirajući neraskidivost veze jezik-književnost i književnost-jezik, koja je, tvrde, u naše vrijeme oslabljena.

- Ujedinjeni u novoj, knjiškoj, stvarnosti književnici i glagoljaši s prostora Slavonije, mahom vinkovačkoga kraja, dobili su priliku iznova zaživjeti i ujediniti se u zajedničkom djelovanju, onako kako to za života nikako nisu mogli jer ih je mahom dijelilo vrijeme iako ujedinjavao prostor: Matija Antun Relković, Joza Ivakić, Mara Švel Gamiršek, Petar Kanizi, don Luka Sučić, J. J Strossmayer, Jakob Stojanović, Dionizije Švagelj. Neki od njih doista su bili “protjerani iz javne uspomene” zbog činjenice da se o njima nije dosada sustavno pisalo ili se nije pisalo na način na koji mi to činimo (jezičnostilska analiza, neki aspekti njihova javnoga djelovanja itd.) - ističu autorice.

Kako bi knjigu učinile pristupačnom svima, a ne samo znanstvenoj zajednici, često nezanimljiv znanstveni diskurs prošarale su književnoumjetničkim, a knjiga ima i zanimljivo grafičko oblikovanje - postranične margine komuniciraju s temeljnim tekstom, strogo znanstvenim pa ga margine populariziraju. Cilj im je čitatelja privući tekstu dodatnim i posve novim podatcima, ne ponavljajući glavni tekst.

- Znanost je ponajprije duhovna kategorija pa sam željela povezati duhovnost i znanost te znanost i umjetnost jer mislim da je svaka znanost umjetnost, a umjetnost znanost - tvrdi prof. Milica Lukić.

O knjizi su govorile i dvije recenzentice - prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo (dekanica Filozofskog fakulteta) te dr. sc. Anica Bilić (upraviteljica Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, HAZU), dok je promociju vodila znan. novakinja Tena Babić Sesar. Narcisa Vekić