Objavljeno 17. listopada, 2014.
“Nitko nije nezamjenjiv” - uz brojne nezaposlene ta je rečenica jak argument
Prisilno odrađivanje prekovremenih sati bez najave, ukori zbog odlaska na bolovanje, ograničeno vrijeme za odlazak na toalet - samo su neki od psiholoških pritisaka koje sve češće sindikatima prijavljuju radnici s osječkog područja.
Sada već dugotrajna financijska kriza nekim je poslodavcima pa čak i onima koji u ovakvim uvjetima dobro posluju, postala izgovor za izrabljivanje radnika pod geslom “nitko nije nezamjenjiv”. Najgore, kako tvrde, prolaze radnici u sektoru trgovine, čak i u velikim trgovačkim lancima s organiziranim sindikalnim podružnicama.
- Pritužbi radnika na psihološke pritiske od strane poslodavaca te istovremenog grubog kršenja radničkih prava, sve je više. Riječ je o izuzetno teškim situacijama koje u ljudima ostavljaju bolne traume. Najviše ih ima iz područja “bolovanja”. Naime, poslodavci odlazak na bolovanja doživljavaju vrlo negativno, posebice kada je riječ o bolovanjima koje radnici uzimaju za njegu člana obitelji, odnosno u najvećem broju slučajeva zbog bolesti djeteta. Jasno to daju radnicima na znanje. Kada se vrate s bolovanja pozivaju ih na razgovore u četiri oka u kojima im izravno govore kako oni ne žele bolesnog radnika, a pogotovo ne one koji ne dolaze na posao zbog “tuđih” bolesti. Tu su, očekivano, pod najvećim pritiskom majke i očevi s malom djecom. Dok se majkama spočitava da bolesno dijete mogu njegovati i bake, očevima se jasno daje do znanja kako uz bolesno dijete treba ostati žena. Tako, nakon što muškarac prijavi bolovanje zbog bolesti djeteta nije ništa neuobičajeno da ga se pita: “Gdje je tom djetetu mater?” - priča Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.
Za radnike u trgovini velik je izvor psihološkog pritiska i prisiljavanje na prekovremeni rad bez najave koji im na dnevnoj bazi onemogućuje obavljanje privatnih obveza.
- Nedopustivo je, ali događa se, da se radnike svakodnevno prisiljava da ostaju po sat, dva ili tri dulje poslije radnog vremena, jer se, eto, baš tada ukazala potreba za nekim izvanrednim radom. Ljudi ne mogu djecu pokupiti iz vrtića na vrijeme, otići na zakazane preglede kod liječnika, pomoći starim roditeljima, ili si jednostavno organizirati vrijeme s obitelji, kažu iz Sindikata.
Ivana SOLAR
Zavadi pa vladaj
Iz Sindikata trgovine ističu da kada su u pitanju bolovanja poslodavci situaciju samoinicijativne maksimalne optimizacije rada (zbog koje je postalo nemoguće da se izostanak samo jednog radnika osjetno ne odrazi na druge) iskorištavaju za poticanje tenzija između radnika. “Taj problem je najizraženiji za vrijeme sezone godišnjih odmora kada je broj ljudi za obavljanje iste količine posla već deficitaran, a da ijedan radnik iz bilo kojeg razloga otvori bolovanje. Tada, ako netko otvori bolovanje, oni vraćaju na njegovo mjesto nekog od radnika s godišnjeg odmora s jasnom naznakom kako se vratiti mora, jer je 'taj i taj' kolega bolestan. Naravno, osoba koja mora prekinuti godišnji odmor to ne prihvaća najbolje”, objašnjava Zlatica Štulić.
Zašto mobing ne završava na sudu
Mobing se događa iza zatvorenih vrata, bez svjedoka
Iz pravne službe osječke podružnice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ističu kako je porazna činjenica da, unatoč sve većem broju psiholoških pritisaka na radnike, još uvijek nisu vodili ni jedan sudski proces za radnika zbog mobinga poslodavca. “Ljudi slučajeve prijavljuju, dolaze sa stavom da žele tužiti poslodavca, traže savjet, pravnu pomoć, no na kraju svi odustaju od suda. Kada im objasnimo kako bi imali šansu za dobivanje tužbe za mobing samo ako liječničkom dokumentacijom dokažu trajne posljedice psihološkog pritiska za zdravlje, kao i da je za te posljedice kriv baš poslodavac, postaje im jasno kako je to unaprijed izgubljena bitka. Naime, u većini slučajeva mobing se događa iza zatvorenih vrata, bez svjedoka”, objašnjava Miroslav Šmit, iz Ureda SSSH Osječko-baranjske županije.
Bolovanja
zbog njege člana obitelji posebice su “problematična”