Objavljeno 15. listopada, 2014.
Najviše se otvaraju tvrtke za građevinu i instalaterske radove (plin, voda/odvodnja)
Vezani članci
3. SUMMIT ŠEFOVA DRŽAVA I VLADA EU
Iako su nam Njemačka i Austrija ulaskom u Europsku uniju uvele privremenu blokadu ulaska na njihovo tržište rada, domišljati državljani Republike Hrvatske dosjetili su se kako doskočiti ovom problemu.
Naime, iako je zapošljavanje otežano, svi drugi oblici rada, kao što su samostalna djelatnost ili samozapošljavanje te rad u vlastitoj tvrtki, u potpunosti su slobodne. Europska prava i slobode, kao što je pravo poslovnog nastana i pružanja usluga, omogućuju već od 1. srpnja prošle godine bilo kojem državljaninu Republike Hrvatske da radi u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji kao registrirani samostalni djelatnik, ili vlasnik tvrtke registrirane u tim zemljama.
Da su brojni Slavonci iskoristili ovu mogućnost svjedoči nam i javni bilježnik Marijan Mendeš iz Vinkovaca.
- Do sada sam imao osnivanje pet tvrtki koje su osnivane vezano uz pružanje građevinskih radova, kao i instalaterskih radova (plin, voda/odvodnja), a moje stranke su ih osnovale kako bi mogle započeti s radom isključivo u SR Njemačkoj. Većina ih je uglavnom osnivala klasični d.o.o. (rjeđe j.d.o.o.), te će u tim tvrtkama biti zaposleni po radnopravnom statusu hrvatskih zakona. No, bit je da će u Njemačkoj osnovati podružnicu svoje tvrtke i tako poslovati i na tom području. Koliko sam upoznat mislim da će morati raditi reviziju poslovanja radi osnivanja podružnice u inozemstvu, a to stvara veće troškove. Zanimljiva činjenica je da su nazivi tvrtki izabrani u duhu njemačkog jezika, kao “BAU”, ili neka od izvedenica, a kako bi lakše bili prepoznatljivi na tome tržištu. Neki od njih povukli su na rad u inozemstvo do najviše tri osobe s naših područja, a većina ih već unaprijed ima dogovorene poslove za početak rada, odnosno u prvoj fazi igrali su na sigurno - priča Mendeš.
Naime, i statistike pokazuju kako je jedna od najpoželjnih destinacija za testiranje poslovne sreće posljednjih godina upravo Njemačka, zemlja koja je izbjegla recesiju i u vrijeme krize čak smanjila nezaposlenost. Prema podacima Ministarstva ekonomije, u Berlinu se svaki dan pokrene pet start-up kompanija, a mnoge od njih osnovali su stranci. Najaktivniji su Talijani koji čak imaju zajednicu DigItaly. Približno 500 njenih članova, uglavnom uključenih u high-tech biznis, sastaje se jednom mjesečno. Mnogi od njih potvrđuju da je lakše pokrenuti biznis u Berlinu nego naći posao u domovini.
Nefreteta Z.EBERHARD
PROVJERITE TREBAJU LI VAŠE ZANIMANJE U NJEMAČKOJ
Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj upozorio je prije nekoliko mjeseci da je od 1. srpnja 2013. mnogo osoba iz Hrvatske otvorilo obrt u Njemačkoj, ali i da su u to ušli bez da su znali u kakve se obveze upuštaju i da se upravo u obrtništvu moraju poštivati mnogi propisi. Ovi problemi ipak nisu potrebni. Njemačkim je poslodavcima s novim Zakonom o zapošljavanju koji je lani stupio na snagu olakšano zapošljavanje radne snage iz Hrvatske, dodaje se u priopćenju. Novi zakon o zapošljavanju sada pojednostavnjuje ulazak na tržište rada onim osobama koje imaju minimalno dvogodišnju strukovnu izobrazbu. Uvjet je da je njihova strukovna kvalifikacija istovjetna s njemačkom i da je to zanimanje nedostatno u Njemačkoj, i zato se pojačano treba omogućiti doseljavanje iz inozemstva. O kojim je zanimanjima riječ, može se provjeriti pri Hrvatskom gospodarskom savezu na office@kwvd.de i na internetskoj stranici Središnjeg ureda za posredovanje poslova na www.zav.de.
Plaće u Njemačkoj
Posljednje statističko izvješće o plaćama u Njemačkoj kaže da Nijemci cijene sve one koji rade u gospodarskim proizvodnim djelatnostima. Tako primjerice monter-strojobravar u prosjeku prima neto zaradu u iznosu 2200 eura i više. Bageristi i rukovatelji građevinskim strojevima imaju plaće oko 1600 eura, a konobari oko 1700 eura, ali oni mogu računati i na napojnice. Medicinske sestre u prosjeku su slabije plaćene i od konobara i to oko 1400 eura u prosjeku, a prodavačice u trgovinama oko 1200 eura. Zanimljivo je da su u Njemačkoj jako dobro plaćeni smetlari pa su njihove plaće veće od 2200 eura. S druge strane čistačice su jako slabo plaćene, u prosjeku oko 900 eura. Još manje od njih plaćene su frizerke, svega oko 600 eura, ali očekuje se da njihove prihode nadopunjuju napojnice.
lakše je
pokrenuti biznis u berlinu nego naći posao u domovini