“Zbrinjavaju” 50-godišnjake, a zapošljavaju mlade radnike koji šute i rade za manju plaću
Objavljeno 14. listopada, 2014.
Hrvatski će radnici imati plaće kao što su u Rumunjskoj - samo 3000 kuna - kaže Orešković
Vezani članci
PRAZNIK RADA ILI POVRATAK U 1886.
U vrijeme kada se u cijeloj Europi pa i u Hrvatskoj pomiče dobna granica odlaska u mirovinu u Hrvatskoj je krenuo val “dobrovoljnog zbrinjavanja” radnika u dobi između 55 i 60 godina, a među njima nemali je broj i onih koji su tek prešli pedesetu.
Često je tu riječ o vrlo kvalitetnim radnicima koji su na vrhuncu mentalne snage s neprocjenjivim iskustvom i znanjem. Međutim, poslodavci ih se rješavaju pod izlikom da su spori i tromi te da im trebaju mlađi i fleksibilniji radnici.
Pojedini poslodavci ne kriju da provode svojevrsno zanavljanje radne snage jer im trebaju mladi, brzi djelatnici koji rade za malu plaću, nisu sindikalno organizirani i ništa ne pitaju niti se bune. Uz to pretežito rade na određeno vrijeme koje sada prema novom Zakonu o radu može trajati beskonačno.
Sindikati izgubili 20 posto članstva
Šimo Orešković, predsjednik Sindikata PPDIV-a koji okuplja radnike u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, vodoprivredi i duhanskoj industriji RH, kaže da su upravo zbog ovoga trenda za kojim poseže sve više poslodavaca izgubili čak 20 posto od ukupnog članstva.
Podsjetimo, prije ovoga u proteklih pet-šest kriznih godina većina je poslodavaca iz realnog sektora samo smanjivala radnicima plaće i ostala materijalna prava, a sada su se okrenuli zbrinjavanju.
- Mene ne zabrinjava što poslodavci posežu za ovim mjerama. Mene zabrinjava stav tih radnika koji odlaze iz poduzeća na taj način, odnosno na bazi 'dobrovoljnosti'. Najčešće se događa da se radnicima u sustavima koji provode takvo zbrinjavanje ponude neki drugi poslovi koje oni nisu spremni i ne mogu ih raditi. Tu često ima i obostranog otpora, poslodavci nevoljko drže takve radnike i smatraju da su im kvalitetniji oni koji dolaze izravno s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji često šute, rade na određeno i duže od punog radnog vremena. Radnici moraju znati da bi netko mogao raditi duže od zakonom propisanih 48 sati odnosno 50 sati to mora biti uređeno kolektivnim ugovorom, a njega s poslodavcima mogu potpisati samo sindikati. U suprotnom, ako to nije uređeno kolektivnim ugovorom, a radnici rade duže od propisanog vremena, to je protuzakonito i treba se prijaviti Inspekciji rada ili sindikatu - kaže Orešković.
Jedan radnik na 50 hektara zemlje
Vezano uz val dobrovoljnog zbrinjavanja radnika u PPDIV-u navode da se to događa u većini njihovih članica. No, ono što je ovdje vrlo znakovito jest da su u slučaju nekadašnjih poljoprivrednih sustava, koje provode zbrinjavanje, njihovi sadašnji vlasnici dobivali zemljišne resurse upravo na temelju zadržavanja određenog broja radnika.
Valja podsjetiti da se PPDIV s tadašnjom garaniturom Ministarstva poljoprivrede u pregovorima izborio da se zadrži zaposlenost na bazi 50 hektara - jedan radnik, a na temelju toga su veliki poljoprivredni sustavi dobivali 30-godišnju koncesiju na državno poljoprivredno zemljište od države i to povlaštenoj cijeni (prvih godina bila je čak simboličnih 363 kune po hektaru). U tom se dijelu sadašnji poljoprivredni sustavi drže programa na temelju kojih su dobili zemljišne resurse, ali mijenjaju strukturu.
Zdenka RUPČIĆ
ŠIMO OREŠKOVIĆ, predsjednik PPDIV-a
Inspekcije traže da prijavimo poslodavce
- Mladi se radnici teško odlučuju učlaniti u sindikat. No, ja bih ih im ipak poručio da bi mogli kad-tad doći u situaciju radnika na koje poslodavci sada vrše pritisak i 'dobrovoljno ih zbrinjavaju' i da bi se trebali okrenuti oko sebe i učlaniti se u sindikate koji ih mogu zaštititi i boriti se za radno vrijeme i veće plaće ako to bude potrebno. Mi u sindikatu možemo djelovati na poslodavce nekad uspješno, a nekad manje uspješno, ali samo ako imamo članstvo. I u konačnici radnici moraju shvatiti da ne smiju raditi duže od propisanog vremena. I mi u sindikatu dobivamo pozive od inspekcije rada da prijavimo poslodavce kod kojih radnici rade duže od zakonom propisanog vremena, rade na crno ili one koji ne isplaćuju plaće jer se jedanput tome mora stati na kraj - kaže Orešković.
RASTE UDIO NEZAPOSLENIH STARIJIH DOBNIH SKUPINA
Već duže vrijeme u Osječko-baranjskoj županiji raste udio nezaposlenih osoba starijih od 50 godina. Svaki četvrti nezaposleni od ukupno 33.707 nezaposlenih iz rujna, odnosno 28,4 posto, stariji je od ove dobi. Ukupno ih je 9573. (D.Ku.)
532
nezaposlene osobe u evidenciji osječkog Područnog ureda HZZ-a imaju više od 35 godina radnog staža
Mlađi su jeftiniji
U Sindikatu PPDIV kažu da svi radnici koji se dobrovoljno zbrinjavaju odlaze uz otpremnine od 2000 do 3000 kuna po godini staža, što je definirano kolektivnim ugovorom i četiri je puta više od onih koje propisuje Zakon. Većina tih radnika nakon odlaska uz otpremnine ide na teret države najviše 15 mjeseci koliko mogu primati naknadu za nezaposlene, a nakon toga čekaju uvjete za mirovinu, opet na teret državnog proračuna. “Tog je radnika zamijenio mlađi i jeftiniji te se nažalost obistinila naša tvrdnja od prije točno godinu dana kada smo prognozirali da će hrvatski radnici imati plaće kao što su u Rumunjskoj od samo 3000 kuna. Međutim, tu sada vidimo još jednu opasnost, a to je da bi se u vrlo skoroj budućnosti mogao dogoditi deficit radne snage. Mladi i sposobni radnici neće htjeti dugo raditi za tako male plaće u Hrvatskoj, počet će masovno odlaziti u inozemstvo (neki već odlaze) a ti isti poslodavci, koji sada se sada tako olako rješavaju kvalitetne iskusne radne snage koja može još puno dati ovom gospodarstvu, neće imati radnika određenih profila a neće ih imati od kuda ni uvesti”, kaže Orešković.
Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a
To nema veze s trendom
- To nema veze s trendom, nego je stvar procjene pojedinih poslodavaca u realizaciji njihovih poslovnih planova, kakav im profil radnika treba. Ne vjerujem da su ljudi tih godina nekakva ciljana skupina, da ih se “zbrinjava” kako bi ih se riješilo. Možda zbog pomanjkanja posla ili promjene poslovnih aktivnosti netko traži mlađe ljude s boljim kvalifikacijama i većom osposobljenosti za neki posao. No, poslodavci se samo na razne načine pokušavaju restruktuirati zbog pada konkurentnosti, tržišta ili narudžbi. Bez obzira koliko je nekome godina, ako on posjeduje znanja i sposobnosti, sigurno ga nijedan poslodavac neće otpustiti. Dapače, pojavljuje se trend da se starije ljude s određenim znanjem vraća i uključuje u proizvodni proces. Ključ je sposobnost, kvalifikacija i vještina, a ne koliko netko ima godina. (I.B.)