Objavljeno 11. listopada, 2014.
To je čak trećina prošlogodišnjeg uroda od 120.000 tona, istaknuo je Željko Banjavčić
Teška, loša, kišna godina, ruski embargo, nedostatak hladnjača čiji je sadašnji kapacitet u Hrvatskoj 60.000 tona – najveći su, ali ne i jedini problemi koji prate voćarsku proizvodnju.
Naime, voćarska je proizvodnja prepuštena sama sebi, upozoreno je jučer na skupu, a potom i konferenciji za novinare Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) u Đakovu, u okviru 13. Jabučinih dana i 6. tradicijsko-obrtničkog sajma “Đakovo Expo – Zlatne ruke”.
Zbog kišne godine urod je znatno manji no brojke iz berbe tek se očekuju, ali zato je već poznato da čak 30.000 tona trune u voćnjacima, jer je, uslijed kiše, voće palo na tlo.
- To je čak trećina prošlogodišnjeg uroda od 120.000 tona. Ono, pak, što se može brati – nema se u što i ubrati - istaknuo je predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić, ocijenivši da je ispisna cijena jabuka toliko niska da ne osigurava ekonomski prolaz kod proizvođača.
– Idared, na koji se odnosi 60 % proizvodnje, ima ispisnu cijenu od 1,50 do 1,60 kn. Nakon kalibriranja, ona je 1,20 do 1,25, a oduzmu li se na to i troškovi prijevoza, tada je cijena idareda svega 1,05 do 1,10 kn, što ne pokriva troškove. Posljedica toga bit će da će i najbolji voćari stati s proizvodnjom, zatvorit će voćnjake, a država, koja je ulagala u tu proizvodnju, izgubit će nekoliko tisuća hektara. I u socijalizmu je stalno ulagano pa uništavano, a tako je, očito, i sada, upozorio je Banjavčić. Dodao je da ni jedno ministarstvo nije prihvatilo proizvođače voća kao partnere, nego da se razgovara s trgovcima. Upozorio je i na nedostatak hladnjača kao logistike za proizvođače.
- Deset godina nije se razmišljalo o logističkim problemima pa danas imamo samo 50 % kapaciteta za ubiranje i spremanje jabuka, a među njima nije ni jedan u rukama organiziranih proizvođača.
Stoga - poručio je Banjavčić - voćari traže da se ide s organiziranjem proizvodnje uz garanciju države i osiguranje dovoljnih kapaciteta hladnjača prema EU standardima.
Dopredsjednik HVZ-a Josip Đelagić, upozorio je da se kupci ne pridržavaju pravilnika o standardizaciji otkupa pa je zatražio da se Ministarstvo poljoprivrede, kao i inspekcijske službe moraju uključiti u rješavanje tog problema.
- Važna gospodarska grana kao što je voćarstvo od ove je Vlade i ministarstva ostavljeno da se snalazi samo kako zna, kao ovce na Kordunu. Baš nikakvu brigu ova država ne vodi o ovoj proizvodnji - razočaran je glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković, upozoravajući na stratešku važnost hrane. Naglasio je da nedostaju tri strateške hladnjače - po jedna u Slavoniji, Međimurju i Moslavini kapaciteta od po 1000 vagona voća.
Predsjednik Clustera “Slavonska jabuka” Stjepan Zorić, upozorio je na poguban učinak ruskog embarga na domaću voćarsku proizvodnju.
– Zbog ruskog embarga više je od šest milijardi eura slobodnih roba u Europskoj uniji na raspolaganju i nema se kome prodati. To je dolilo ulje na vatru ionako teške godine za nas hrvatske voćare. Prejeftina roba iz zapadne Europe – Slovenije, Poljske, Italije ruši nam cijenu, stvara nered i urušava cijeli sustav. Uporno pozivamo ministarstvo na partnerstvo, no nemam osjećaj da ono za to ima volje - rekao je Zorić, upozorivši da je prejeftin uvoz jabuke bez intervencije države propast za domaće voćare i otkupljivače.
Suzana ŽUPAN
Poljska za primjer
Kao ogledni primjer kako reagirati u vrijeme ruskog embarga voćari su jučer u Đakovu naveli Poljsku koja je istaknuta i kao primjer lobiranja kod europarlamentaraca u rješavanju problema domaćega voća dok ta kriza traje , ali i kako se u tome prema voćarima i njihovoj robi treba postaviti država.